Službeni glasnik BiH, broj 57/26

Na osnovu člana 17. Zakona o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08) i člana 6. stav (1) tačka k) Zakona o Agenciji za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 21/03 i 43/09), Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, na prijedlog Agencije za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine, dostavljenog posredstvom Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine, na 115. sjednici održanoj 7.7.2026. godine, donijelo je

ODLUKU


O USVAJANJU PLANA O SMJERNICAMA POLITIKA TRŽIŠTA RADA I AKTIVNIM MJERAMA ZAPOŠLJAVANJA U BOSNI I HERCEGOVINI ZA 2026. GODINU

Član 1.
(Predmet odluke)

Ovom odlukom usvaja se Plan o smjernicama politika tržišta rada i aktivnim mjerama zapošljavanja u Bosni i Hercegovini za 2026. godinu (u daljem tekstu: Plan), koji čini sastavni dio ove odluke.

Član 2.
(Sadržaj Plana)

Plan sadrži prioritetne ciljeve i smjernice politika tržišta rada, kao i aktivne mjere zapošljavanja u Bosni i Hercegovini za 2026. godinu.

Član 3.
(Realizacija odluke)

Odluku će realizovati u skladu sa svojim ustavnim nadležnostima Agencija za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine, Federalni zavod za zapošljavanje, Zavod za zapošljavanje Republike Srpske, Zavod za zapošljavanje Brčko distrikta Bosne i Hercegovine i druge institucije, odnosno službe navedene u Planu.

Član 4.
(Stupanje na snagu)

Ova odluka stupa na snagu danom donošenja i objavljuje se u "Službenom glasniku BiH".

VM broj 134/26
7. jula 2026. godine
Sarajevo

Predsjedavajuća
Vijeća ministara BiH
Borjana Krišto, s. r

PLAN
O SMJERNICAMA POLITIKA TRŽIŠTA RADA I AKTIVNIM MJERAMA ZAPOŠLJAVANJA U BOSNI I HERCEGOVINI ZA 2026. GODINU

Sarajevo, mart 2026. godine

1. UVOD

Na osnovu odredbi Zakona o Agenciji za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH" br.21/03 i 43/09.), Agencija za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine je, u saradnji sa Federalnim zavodom za zapošljavanje, Zavodom za zapošljavanje Republike Srpske i Zavodom za zapošljavanje Brčko distrikta BiH, uradila prijedlog "Plana o smjernicama politika tržišta rada i aktivnim mjerama zapošljavanja u Bosni i Hercegovini za 2026. godinu".
Polazne osnove za kreiranje ovog dokumenta predstavljali su prioritetni ciljevi navedeni u programima rada Agencije za rad i zapošljavanje BiH, Federalnog zavoda za zapošljavanje, Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske i Zavoda za zapošljavanje Brčko distrikta BiH za 2026. godinu, koji su prihvaćeni od strane nadležnih ministarstava i institucija.
Izvori finansiranja za realizaciju ovih aktivnosti su prvenstveno odobreni budžeti institucija koje realizuju ove aktivnosti, uz dodatna sredstva osigurana putem realizacije projekata finansiranih iz stranih kredita i donacija i sredstava iz budžeta vlada entiteta i Brčko distrikta BiH namijenjenih podršci realizaciji programa aktivnih mjera na tržištu rada.
"Plan o smjernicama politika tržišta rada i aktivnim mjerama zapošljavanja u Bosni i Hercegovini za 2026. godinu" su uradili predstavnici Agencije za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine, Federalnog zavoda za zapošljavanje, Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske i Zavoda za zapošljavanje Brčko distrikta BiH. Izrazi u ovom dokumentu koji su napisani u jednom gramatičkom rodu odnose se podjednako na muški i ženski rod.

2. ANALIZA SITUACIJE NA TRŽIŠTU RADA U BOSNI I HERCEGOVINI U 2025. GODINI

Tokom 2025. zabilježen je umjeren rast ekonomskih aktivnosti u zemljama Evropske unije, dok su slični trendovi prisutni i u Bosni i Hercegovini. Prema raspoloživim podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine (BHAS-a), u trećem kvartalu 2025. godine ostvaren je rast realnog BDP-a od 2,1% ¹, što predstavlja usporavanje u odnosu na 2024. godinu, kada je rast iznosio 2,5%, i bio prvenstveno podstaknut snažnom domaćom potražnjom. Na godišnjem nivou, zabilježen je pad fizičkog obima industrijske proizvodnje od 1,7%, dok je u vanjskotrgovinskoj robnoj razmjeni evidentan rast vrijednosti izvoz od 5,6% i uvoza od 4,5.
Kretanja na tržištu rada u Bosni i Hercegovini u 2025. godini karakterišu umjereno nepovoljni trendovi, uz istovremeno smanjenje broja registrovanih zaposlenih i nezaposlenih lica. Prosječan broj zaposlenih iznosio je 853,6 hiljada i smanjen je za 0,1% u odnosu na prethodnu godinu, dok je prosječan broj nezaposlenih iznosio 319,1 hiljadu, što predstavlja pad od 2,9%. Istovremeno, prosječna mjesečna neto plata iznosila je 1.570 KM ² i nominalno je povećana za 13,7%. Posmatrano po administrativnim jedinicama, smanjenje ukupne zaposlenosti na nivou Bosne i Hercegovine u najvećoj mjeri je determinisano kretanjima u Federaciji Bosne i Hercegovine, dok su u Republici Srpskoj i Brčko distriktu BiH evidentirana blaga povećanja zaposlenosti.

Osnovna kretanja na tržištu rada u Bosni i Hercegovini

Tržište rada u Bosni i Hercegovini u 2025. godini suočava se sa izazovima koji odražavaju nastavak višegodišnjih trendova, uključujući usporavanje ekonomske aktivnosti, strukturne neravnoteže između ponude i potražnje radne snage, kao i izražene migracije radno sposobnog stanovništva. Iako je zabilježeno smanjenje nezaposlenosti, pad zaposlenosti ukazuje na nedovoljnu dinamiku tržišta rada i ograničene mogućnosti generisanja novih radnih mjesta.

Izvor: Agencija za statistiku, Agencija za rad i zapošljavanje BiH, Federalni zavod za zapošljavanje, Zavod za zapošljavanje Republike Srpske i Zavod za zapošljavanje Brčko distrikta BiH.
Broj zaposlenih lica u Bosni i Hercegovini u 2025. godini smanjen je u odnosu na 2024. godinu. Prosječan broj zaposlenih lica u 2025. godini iznosio je 853.632 i u odnosu na prosjek u 2024. godini smanjio se za 1.111 lica ili 0,1%. Od ukupnog broja zaposlenih lica u 2025. godini, 390.020 ili 45,7% su činile žene. Poredeći stanje u entitetima i Brčko distriktu BiH u 2025. godini, broj registrovanih zaposlenih lica u Federaciji BiH smanjen je za 2.053 ili 0,4%, dok je u Republici Srpskoj povećan za 948 ili 0,3%, a u Brčko distriktu BiH je povećan za 10 lica ili 0,1% u odnosu na 2024. godinu.

Izvor: Agencija za statistiku BiH, Federalni zavod za statistiku, Republički zavod za statistiku Republike Srpske
U 2025. godini zabilježen je pad broja nezaposlenih lica na evidencijama zavoda i službi zapošljavanja u Bosni i Hercegovini. Prosječan broj nezaposlenih lica u 2025. godini iznosio je 319.083 i u odnosu na prosjek u 2024. godini smanjio se za 9.523 ili 2,9%. Od ukupnog broja lica koja traže zaposlenje u 2025. godini, 189.800 ili 59,5% su činile žene. Poredeći stanje u entitetima i Brčko distriktu BiH u 2025. godini, broj registrovanih nezaposlenih lica u Federaciji BiH smanjen je za 4.383 ili 1,7%, dok je u Republici Srpskoj bio manji za 4.802 ili 8,5%, a u Brčko distriktu BiH smanjen je za 339 ili 2,8%.

Izvor: Agencija za rad i zapošljavanje BiH, Federalni zavod za zapošljavanje, Zavod za zapošljavanje Republike Srpske i Zavod za zapošljavanje Brčko distrikta BiH.
Što se tiče kvalifikacione strukture, najveće učešće u ukupnoj nezaposlenosti u 2025. godini u Bosni i Hercegovini činile su osobe sa trećim stepenom obrazovanja KV radnici 31,3%, zatim NKV radnici 29,0%, te radnici sa SSS 28,6%. Prema kvalifikacionoj strukturi nezaposlenih žena stanje je nešto drugačije i najviše je nezaposlenih žena sa srednjom stručnom spremom 31,9%, 29,4% je NKV radnica, a 26,0 % čine KV radnice. Posmatrano po entitetima, što se tiče kvalifikacione strukture u Federaciji BiH najviše je nezaposlenih KV radnika, zatim NKV radnika, a onda slijede radnici sa SSS, u Republici Srpskoj najviše nezaposlenih čine radnici sa SSS, zatim KV radnici, te NKV radnici, dok je u Brčko distriktu BiH nešto drugačiji odnos i najviše je nezaposlenih NKV radnika, zatim slijede radnici sa SSS, te KV radnici.
Broj korisnika prava po osnovu nezaposlenosti povećan je u odnosu na 2024. godinu. U 2025. godini prosječan broj korisnika novčane naknade u Bosni i Hercegovini bio je 16.310 ili 5,1% od ukupnog broja registrovanih nezaposlenih lica, od čega je 8.284 žene. Ovaj broj se u odnosu na 2024. godinu, povećao za 6,0%. U Federaciji BiH broj korisnika novčane naknade povećan je za 11,0%, u Republici Srpskoj je smanjen za 10,9%, a u Brčko distriktu BiH povećan je za 18,0% u odnosu na 2024. godinu.

Izvor: Agencija za rad i zapošljavanje BiH, Federalni zavod za zapošljavanje, Zavod za zapošljavanje Republike Srpske i Zavod za zapošljavanje Brčko distrikta BiH.
U 2025. godini, sa evidencija Federalnog zavoda za zapošljavanje, Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske i Zavoda za zapošljavanje Brčko distrikta BiH ukupno je zaposleno 94.602 nezaposlena lica. Broj zaposlenih sa evidencije u odnosu na 2024. godinu bio je manji za 2.182 lica ili 2,3%. Ukupno zaposlenih žena sa evidencije, u istom periodu, bilo je 50.629 ili 53,5% od ukupnog broja zaposlenih lica. U Federaciji BiH u 2025. godini sa evidencija je zaposleno 75.032 lica (39.759 žena) što je za 1,0% više u odnosu na 2024. godinu, u Republici Srpskoj 18.031 lica (10.013 žena) što je za 13,7% manje, a u Brčko distriktu BiH 1.578 lica (857 žena) i ovaj broj je manji za 2,5% u odnosu na 2024. godinu.
Prema podacima iz Ankete o radnoj snazi u četvrtom kvartalu 2025. godine ³, u Bosni i Hercegovini manje od polovine radno sposobnog stanovništva čine aktivne osobe. Stopa aktivnosti od 50,2% vrlo je niska po međunarodnim standardima i značajno je viša za muškarce (61,9%) nego za žene (39,0%). U odnosu na četvrti kvartal 2024. godine, stopa aktivnosti u Bosni i Hercegovini povećala se za 0,7 postotnih poena. Stopa aktivnosti u četvrtom kvartalu 2025. godine u Federaciji BiH iznosila je 52,1%, u Republici Srpskoj iznosila je 47,2%, a u Brčko distriktu BiH stopa aktivnosti bila je 40,1%.
Stopa zaposlenosti u četvrtom kvartalu 2025. godine u Bosni i Hercegovini iznosila je 44,6% i bila je značajno viša za muškarce 56,6%, nego za žene 33,2%. U odnosu na četvrti kvartal 2024. godine, stopa zaposlenosti povećala se za 0,9 postotnih poena. U Federaciji BiH stopa zaposlenosti u četvrtom kvartalu 2025. godine iznosila je 45,6%, u Republici Srpskoj iznosila je 43,4%, a u Brčko distriktu BiH stopa zaposlenosti bila je 34,2%.
Anketna stopa nezaposlenosti značajno je manja od registrovane i na nivou Bosne i Hercegovine u četvrtom kvartalu 2025. godine iznosila je 11,1% (8,6% za muškarce i 14,9% za žene). U odnosu na četvrti kvartal 2024. godine, stopa nezaposlenosti smanjila se za 0,6 postotnih poena. Stopa nezaposlenosti bila je najviša među mladim licama starosti 15 do 24 godine i iznosila je 27,9% (24,6% za muškarce i 33,8% za žene). U Federaciji BiH stopa nezaposlenosti u četvrtom kvartalu 2025. godine iznosila je (12,5%), u Republici Srpskoj iznosila je (8,1)%, a u Brčko distriktu BiH stopa nezaposlenosti bila je (14,9%).

Izvor: Agencija za statistiku BiH, Federalni zavod za statistiku, Republički zavod za statistiku Republike Srpske.

PO3. SMJERNICE POLITIKA TRŽIŠTA RADA I AKTIVNIH MJERA ZAPOŠLJAVANJA U 2026. GODINI

U definisanju osnovnih programskih aktivnosti za 2026. godinu uzeta su u obzir dešavanja na tržištu rada u BiH, strateška dokumenta koja su donesena na nivou entiteta i Brčko distrikta BiH i operativni planovi rada institucija u oblasti zapošljavanja.
U predstojećem periodu očekuje se snažna borba za stabilizaciju ekonomskih prilika, te će i planirane aktivnosti, tj. realizacija postavljenih ciljeva zavisiti od razvoja situacije uzrokovane globalnim ekonomskim, socijalnim, energetskim prilikama i stanjem u međunarodnim odnosima, te od zahtjeva međunarodnih standarda, ali i lokalnim prilikama. Također u ovom kontekstu potrebno je naglasiti problem migracije stručne radne snage (kako zaposlenih tako i nezaposlenih) u države članice EU, naročito u Njemačku, Austriju i Sloveniju, ali i skandinavske države. Sezonsko zapošljavanje radnika iz Bosne i Hercegovine u susjednim državama (Hrvatska i Crna Gora) posebno utiče na nedostatak radnika u djelatnostima Hotelijerstvo i ugostiteljstvo, te Građevinarstvo. S tim u vezi važno je naglasiti da poslodavci iskazuju povećanu potražnju za stranom radnom snagom i ukazuju na potrebu za liberalizacijom zakonodavstva kojim se reguliše zapošljavanje stranaca, kako bi se nedostatak domaće kvalifikovane radne snage, između ostalog uzrokovan i odlaskom u inostranstvo, kompenzirao zapošljavanjem stranih radnika.
Na tržištu rada posebno je naglašena strukturna nezaposlenost – jaz između kvalifikacija koje poslodavci traže i vještina koje imaju nezaposlena lica. Nedovoljna usklađenost obrazovne politike, posebno u srednjem stručnom obrazovanju, i potreba na tržištu rada uzrokuje potrebu za sufinansiranjem brze pripreme za rad, obuke, stručnog osposobljavanja i usavršavanja nezaposlenih lica na radnom mjestu radi sticanja neophodnih znanja i vještina. Kontinuiranim usklađivanjem obrazovnog procesa, naročito praktičnog dijela nastave u srednjem stručnom i visokom obrazovanju sa potrebama poslodavaca, ovakva situacija bi se prevenirala i postigao bi se vidan napredak.
Programima rada za 2026. godinu planirane su aktivnosti koje su usmjerene na dalje unapređivanje mjera aktivne politike zapošljavanja, jačanje njihove efikasnosti i održivosti zapošljavanja. Jedan od prioriteta su svakako mjere aktivne politike zapošljavanja, jačanje njihove efikasnosti i održivosti zapošljavanja. Analiza i praćenje potreba tržišta rada, procjena efikasnosti postojećih mjera i povećanje kvaliteta usluga ključnim korisnicima su također prioriteti. Zavodi i službe zapošljavanja u BiH su se u planiranim aktivnostima u 2026. godini opredijelili za osnovne smjernice politika tržišta rada koje predviđaju sljedeće:

1. Nastaviti povećanje nivoa zaposlenosti kroz inkluzivnost tržišta rada sa fokusom na zapošljavanje ugroženih kategorija

Najvažniji zadaci zavoda i službi za zapošljavanje u BiH u 2026. godini uključivat će sljedeće važne aktivnosti:
- Provođenje mjera aktivne politike zapošljavanja s ciljem unapređenja usluga nezaposlenim licima i poslodavcima, u cilju brže integracije nezaposlenih lica na tržište rada,
- Povećati ličnu zapošljivost i unaprijediti usklađenost vještina sa zahtjevima tržišta rada,
Kada je u pitanju provođenje programa zapošljavanja u 2026. godini očekivanja su da programi budu usmjereni na zapošljavanje i samozapošljavanje nezaposlenih lica u privredi kao i zapošljavanje ugroženih kategorija nezaposlenih lica i njihovu stručnu obuku i prekvalifikaciju za zanimanja tražena na tržištu rada. Također, u toku 2026. godine nastavlja se provođenje projekata koji se finansiraju iz IPA sredstava: EU4Employment (EUzaZAPOŠLJAVANJE), LEP 2 - Podrška lokalnim partnerstvima za zapošljavanje – faza II i ESAP 3 – Platforma za zapošljavanje i socijalna pitanja – III faza, gdje se fokus stavlja na rad sa ugroženim grupama na tržištu rada, njihova aktivacija i zapošljavanje putem inovativnih mjera na tržištu rada i Projekt EU za poslove budućnosti, koji finansira Evropska unija sa ciljem unapređenja pristupu tržišta rada u Bosni i Hercegovini, sa posebnim fokusom na prelazak na zelenu i digitalnu ekonomiju u skladu sa EU standardima. U svim ovim projektima ključna je uloga zavoda i službi zapošljavanja u BiH.

2. Unaprijediti programe/mjere aktivne politike zapošljavanja u cilju efikasne integracije nezaposlenih lica na tržištu rada, posebno lica u nepovoljnom položaju

U 2026. godini zavodi i službe zapošljavanja u BiH će provoditi programe koji su pretežno usmjereni na ugrožene grupe na tržištu rada i podršku zapošljavanju u realnom sektoru privrede. Nastavlja se povećanje obima programa vezanih za aktivaciju ciljnih grupa, te programi raznih obuka za tražena zanimanja na tržištu rada. Mjere aktivne politike zapošljavanja realizovat će se kroz kontinuirane aktivnosti u sljedećim područjima rada:
- Individualna i grupna savjetovanja nezaposlenih lica;
- Povećanje aktivacije na tržištu rada;
- Posredovanje u zapošljavanju;
- Rad sa poslodavcima;
- Realizacija mjera u oblasti karijerne orijentacije, informisanja o izboru zanimanja, planiranju karijere i razvoju cjeloživotnog učenja.
U 2026. godini planiraju se provesti programi aktivne politike zapošljavanja koji obuhvataju programe podrške zapošljavanju u privredi i poljoprivredi, programe sufinansiranja zapošljavanja i samozapošljavanja, te obuke za sticanje potrebnih znanja i vještina za potrebe tržišta rada i obuke uz rad kod poznatog poslodavca. Svi ovi programi se odnose na podršku nezaposlenim licima u aktivnom traženju posla, obuku/pripremu za rad, podsticanje zapošljavanja kod poslodavaca i poticanje samozapošljavanja tj. pokretanje i registraciju poslovnih aktivnosti (Start up programi). U 2026. godini planiran je nastavak ranijih i provođenje novih projekata aktivne politike zapošljavanja koji se odnose na zapošljavanje ili samozapošljavanje ciljnih grupa, a svi planirani programi su prikazani u Poglavlju 4. Planirane mjere aktivnih politika zapošljavanja na tržištu rada u Bosni i Hercegovini.

3. Brzo i efikasno izvršavanje svih poslova vezanih za ostvarivanje prava nezaposlenih, kao i blagovremenu isplatu ostvarenih materijalnih prava

Svako registrovano nezaposleno lice, u skladu sa važećim zakonima o zapošljavanju u BiH, ostvaruje i prava za slučaj nezaposlenosti koja podrazumijevaju i novčana davanja i to:
- pravo na novčanu naknadu,
- pravo na zdravstveno osiguranje po osnovu nezaposlenosti,
- pravo na penziono osiguranje po osnovu nezaposlenosti,
- uplatu doprinosa za PIO, ukoliko se sa tim stažom osiguranja ispunjavaju uslovi za starosnu penziju.
U 2025. godini prosječan broj korisnika novčane naknade u Bosni i Hercegovini bio je 16.310 ili 5,19% od ukupnog broja registrovanih nezaposlenih lica, a ovaj broj se u odnosu na 2024. godinu povećao za 6,0%. Tokom 2026. godine očekuje se da broj zahtjeva i donesenih rješenja bude isti ili veći u odnosu na nivo iz 2025. godine.

4 . Unaprijediti sistem rada i funkcionisanja zavoda i službi zapošljavanja u Bosni i Hercegovini

U 2026. godini će zavodi i službe zapošljavanja u Bosni i Hercegovini dati značaju na unapređenju sistema rada službi zapošljavanja, a naročito u oblasti informatizacije i kompjuterizacije poslovnih procesa i usluga klijentima. Naročito je važno provođenje RECONOMY projekta – ,,Modernizacija usluga javnih službi za zapošljavanje za bolje ekonomske prilike", koji je pokrenula Švedska agencija za međunarodni razvoj i saradnju (SIDA), a provodi ga Helvetas Swiss Intercooperation u saradnji sa Švedskom javnom službom za zapošljavanje. Projekt podrazumijeva unapređenje informatičke (aplikativne i komunikacijske) podrške poslovnim procesima, kao i sistema izvještavanja kroz usklađenost informacionog sistema sa potrebama poslovnih procesa. Također se nastavlja jačanje funkcije posredovanja javnih službi zapošljavanja, uz uvođenje digitalnih platformi za posredovanje u zapošljavanju.

4. PLANIRANE MJERE PROGRAMA AKTIVNIH POLITIKA ZAPOŠLJAVANJA NA TRŽIŠTU RADA U BOSNI I HERCEGOVINI U 2026. GODINI

Mjere iz ovog dokumenta su prilagođene potrebama i zahtjevima tržišta rada i usklađene su sa okvirnim strateškim, zakonskim i planskim dokumentima u oblasti zapošljavanja u BiH na svim nivoima. U skladu sa postojećim zakonskim propisima u Bosni i Hercegovini, aktivne politike zapošljavanja sprovode:
- U Federaciji BiH - Federalni zavod za zapošljavanje i kantonalne službe zapošljavanja,
- U Republici Srpskoj - Zavod za zapošljavanje Republike Srpske i
- U Brčko distriktu BiH - Zavod za zapošljavanje Brčko distrikta BiH.
Aktivnosti oko koordinacije posredovanja u zapošljavanju državljana Bosne i Hercegovine u drugim državama, iniciranje potrebnih aktivnosti kod entitetskih zavoda za zapošljavanje i Zavoda za zapošljavanje Brčko distrikta BiH da se zajedno i u saradnji sa poslodavcima, sindikatima, obrazovnim ustanovama i drugim udruženjima organiziraju i sprovode programi profesionalnog usmjerenja i obrazovanja u svrhu većeg zapošljavanja i drugih oblika aktivne politike zapošljavanja, zajednički obavljaju Agencija za rad i zapošljavanje BiH, Federalni zavod za zapošljavanje i kantonalne službe zapošljavanja, Zavod za zapošljavanje Republike Srpske i Zavod za zapošljavanje Brčko distrikta BiH.

4.1. FEDERACIJA BiH

Strateški okvir za rad Federalnog zavoda za zapošljavanje za 2026. godinu u osnovi je zasnovan na Zakonu o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih ("Službene novine Federacije BiH", br. 55/00, 41/01, 22/05 i 9/08). U kontekstu unapređenja stanja na tržištu rada, nakon osiguranja potrebnih sredstava za materijalnu i socijalnu sigurnost nezaposlenih lica, djelovanje će se fokusirati na poticanje potražnje za radnom snagom; poboljšanje ponude radne snage, konkretno nezaposlenih lica i njihovog pristupa zapošljavanju, vještinama i kompetencijama, te na unapređenje aktivnosti javnih službi za zapošljavanje i saradnje s drugim partnerima na tržištu rada.
U tom smislu, bitno je naglasiti da je Strategijom razvoja u Federacije BiH 2021.-2027. godine kao ključnim razvojnim dokumentom, koji između ostalih tretira i pitanja od značaja za oblast tržišta rada i zapošljavanja utvrđen Strateški cilj 2. Prosperitetan i inkluzivan društveni razvoj u sklopu kojeg je definiran Prioritet 2.4. Smanjivati neaktivnost i nezaposlenost, a koji obuhvata sljedeće odgovarajuće mjere:
2.4.1. Razvijati i provoditi učinkovitu aktivacijsku i aktivnu politiku zapošljavanja
2.4.2. Stvarati uslove za dostupnost radne snage na tržištu rada
2.4.3. Jačati funkciju posredovanja javnih službi zapošljavanja.
Također, u okviru istog strateškog dokumenta i strateškog cilja definiran je i Prioritet 2.5.: Smanjiti siromaštvo i socijalnu isključenost, a koji obuhvata sljedeću relevantnu mjeru:
2.5.4. Poboljšati poziciju ranjivih grupa na tržištu rada.
Naprijed navedeno planirano djelovanje je u skladu i sa Strategijom zapošljavanja u Federaciji BiH 2023-2030 i njenim ciljevima:
1. Povećati ličnu zapošljivost i unaprijediti usklađenost vještina sa zahtjevima tržišta rada
2. Promovisati kapacitet preduzeća u privatnom sektoru za otvaranje formalnih radnih mjesta
3. Osigurati uključivanje lica u nepovoljnom položaju na tržište rada kroz efektivnije aktivne politike tržišta rada
4. Osnažiti upravljanje tržištem rada i povećati kapacitete za provođenje politike.
U skladu sa nadležnostima i zadacima utvrđenim zakonom, strateškim dokumentima i programskim budžetiranjem i Programom rada za 2026. godinu su utvrđeni ključni programi i ciljevi, tj. usmjerenja, prioriteti i pravci djelovanja, i to:
1. Opšte i administrativno poslovanje - Administrativna i tehnička podrška realizaciji aktivnosti u oblasti zapošljavanja i praćenju kretanja na tržištu rada,
2. Materijalno-socijalna sigurnost nezaposlenih lica - Osigurati blagovremeno ostvarivanje materijalne i socijalne sigurnosti nezaposlenih lica,
3. Efikasna integracija nezaposlenih lica na tržište rada u Federaciji BiH - Povećati ličnu zapošljivost i unaprijediti usklađenost vještina sa zahtjevima tržišta rada,

4.1.1. MJERE AKTIVNIH POLITIKA ZAPOŠLJAVANJA

Federalni zavod za zapošljavanje će i u 2026. godini, nakon što se osiguraju potrebna sredstva za materijalnu i socijalnu sigurnost nezaposlenih lica, svoje primarne aktivnosti usmjeravati u razvoj aktivne politike zapošljavanja, u skladu sa potrebama tržišta rada, a koje će se realizirati u saradnji s kantonalnim službama za zapošljavanje i drugim institucijama i organizacijama.
Aktivnom politikom zapošljavanja se uobičajeno definišu intervencije na tržištu rada usmjerene u integraciju nezaposlenih lica i njihovo zapošljavanje. Stoga Federalni zavod za zapošljavanje planira da u 2026. godini usvoji programe aktivne politike zapošljavanja, prije svega, program sufinansiranja zapošljavanja, program sufinansiranja samozapošljavanja, tj. pokretanja i registracije poslovnih aktivnosti (start up), te program obuke za sticanje potrebnih znanja i vještina za potrebe tržišta rada i obuke uz rad kod poznatog poslodavca (u daljem tekstu: programi), a sve u cilju efikasne integracije nezaposlenih lica na tržištu rada u Federaciji BiH, posebno lica u nepovoljnom položaju, te povećanja njihove zapošljivosti i usklađivanja vještina sa zahtjevima tržišta rada. Također, realizirat će se program sufinansiranja (samo)zapošljavanja u oblasti poljoprivrede, a uz podršku Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH planirana je realizacija programa sufinansiranja (samo)zapošljavanja Roma.
Postojeći programi će se po potrebi unapređivati, a novi razvijati, u skladu sa zakonskim propisima, te uspješnim rezultatima koji su se pokazali kao primjeri dobre prakse. Programima će se omogućiti jednak pristup za sve na tržištu rada i promovisati rodna ravnopravnost i inkluzivnost, a bit će usklađeni sa okvirnim strateškim dokumentima u oblasti rada i zapošljavanja, te principima gender odgovornog budžetiranja. Aktivnosti Federalnog zavoda za zapošljavanje na realizaciji programskih zadataka i ciljeva, između ostalog baziranih i na analizi stanja i kretanja na tržištu rada, ostvarivat će se u saradnji sa kantonalnim službama za zapošljavanje i drugim partnerima na zakonitom, nediskriminirajućem, stručnom, socijalno i rodno osjetljivom i efektivnom provođenju politike zapošljavanja.
Cilj je pružiti podršku nezaposlenim licama, ali i poslodavcima, da lakše prevaziđu probleme i novonastale snažne promjene na tržištu rada i poslovanju. Također, uspostavljanjem partnerstava sa domaćim i međunarodnim organizacijama i institucijama provodit će se i mjere koje odgovarajućim aktima i dokumentima utvrde Vijeće ministara BiH i Vlada Federacije BiH, a koje su usmjerene na poboljšanje uslova na tržištu rada i povećanje zaposlenosti u Federaciji BiH.
Planirano je da u 2026. godini programima aktivne politike zapošljavanja bude obuhvaćeno 10.500 nezaposlenih lica.

4.1.1.1. PROGRAMI SUFINANSIRANJA ZAPOŠLJAVANJA, SAMOZAPOŠLJAVANJA I OBUKE

Cilj provođenja ovih programa je podršku za 10.000 lica sa evidencije nezaposlenih u Federaciji BiH sa posebnom rodnom i socijalnom osjetljivošću radi jačanja njihove konkurentnosti i brže integracije na tržištu rada, sprečavanja dugotrajne nezaposlenosti, te stvaranja uslova za sticanje prvog radnog iskustva, samozapošljavanje, tj. registraciju/pokretanje samostalne djelatnosti/privrednog društva. Za realizaciju novih programa u 2026. godini planirana su sredstva u iznosu od 104.188.779 KM. ⁴. Partneri u provođenju ovog projekta su kantonalne službe za zapošljavanje, poslodavci, Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH i drugi zainteresovani subjekti. Planirano je provođenje slijedećih programskih aktivnosti:
- Sufinansiranje zapošljavanja kod poznatog poslodavaca,
- Sufinansiranje samozapošljavanja kroz pokretanje Start up biznisa,
- Sufinansiranje obuke za sticanje potrebnih znanja i vještina za potrebe tržišta rada,
- Sufinansiranje obuke uz rad kod poznatog poslodavca,
- Sufinansiranje društveno korisnog rada.
Predviđeno je da program obuhvati nezaposlene osobe iz slijedećih ciljnih grupa:
- Mladi (bez radnog iskustva – pripravnici i ostali)
- Žene
- Osobe dobi preko 40 godina
- Dugotrajno nezaposlene osobe (prijavljene na evidenciju 12 i više mjeseci)
- Osobe nižih kvalifikacija ili bez kvalifikacija
- Osobe s invaliditetom
- Djeca i supružnici lica s invaliditetom od 60% i više
- Demobilisani borci i djeca nezaposlenih demobilisanih boraca
- Članovi porodica šehida/poginulih branilaca
- Članovi domaćinstva u kojem ni jedan član nije zaposlen
- Romi
- Poljoprivrednici
- Samohrani roditelji, staratelji i hranitelji i njihova djeca, roditelji djeteta sa posebnim potrebama i roditelji teško bolesne djece, bivši štićenici doma za nezbrinutu djecu
- Žrtve nasilja, civilne žrtve rata, liječeni ovisnici i dr.

4.1.1.2 PODRŠKA RAZVOJU POSREDOVANJA U ZAPOŠLJAVANJU I PRIPREMA ZA RAD

Posredovanjem u zapošljavanju smatraju se sve aktivnosti i mjere poduzete u svrhu povezivanja nezaposlene osobe koja traži zaposlenje, kao i zaposlene osobe koja traži promjenu zaposlenja, s poslodavcem kojem je potreban zaposlenik, radi zadovoljavanja poslovnih potreba. Posredovanje u zapošljavanju u Federaciji BiH nadležnost je kantonalnih službi za zapošljavanje.
Federalni zavod za zapošljavanje će u 2026. godini nastaviti pratiti provođenje aktivnosti i rezultate službi za zapošljavanje u oblasti posredovanja u zapošljavanju, kao i savjetovanja, izrade individualnih planova zapošljavanja i grupnog informisanja nezaposlenih, te profesionalnog informisanja učenika u školama. Također, u saradnji sa kantonalnim službama za zapošljavanje revidirat će metodološke osnove za usluge posredovanja u zapošljavanju sa dodatnim fokusom na ranjive grupe nezaposlenih lica. U 2026. godini će se raditi i na unapređenju funkcionalnosti web-portala www.fzzz.ba u dijelu koji se odnosi na nezaposlene osobe, s naglaskom na informisanje i edukaciju nezaposlenih lica.
Poseban segment unapređenja odnosi se na razvoj i digitalizaciju pružanja usluga, uključujući uspostavu sistema online obuka za nezaposlene osobe. Obuke će se realizirati na osnovu procjene savjetodavca, koji identificira potrebe korisnika za dodatnim kompetencijama. Fokus obuka bit će na razvoju vještina zapošljivosti, uključujući način predstavljanja poslodavcu, pripremu za razgovor za posao, kao i pravilnu izradu biografije (CV-a) i prijavne dokumentacije. Po uspješno završenim obukama izdavat će se certifikati, a podaci o realizaciji unositi u Individualni plan zapošljavanja (IPZ).

4.1.1.3 ZAJEDNIČKI PROGRAMI SA DRUGIM PRAVNIM SUBJEKTIMA

U okviru pozicije Zajednički projekti sa drugim pravnim subjektima Federalni zavod za zapošljavanje će nastaviti saradnju na projektima, kroz udruživanje vlastitih sredstava sa sredstvima raznih nivoa vlasti, nevladinog, javnog sektora i poslodavaca. Ovim projektima će se poticati zapošljavanje, obuka, dokvalifikacija/prekvalifikacija, te specifični projekti sufinansiranja zapošljavanja odgovarajućeg stručnog kadra za djecu s poteškoćama u razvoju, zapošljavanja asistenata i stručnih saradnika u nastavi na javnim univerzitetima, zapošljavanja odgovarajućeg stručnog kadra za potrebe ustanova iz oblasti socijalne zaštite u Federaciji BiH, zapošljavanja i samozapošljavanja djece šehida i poginulih boraca, zapošljavanja medicinskog kadra, kao i drugi specifični projekti.
Također, imajući u vidu aktivnosti vezane za procese stabilizacije i pridruživanja BiH Europskoj uniji, Federalni zavod za zapošljavanje će kao partner, u skladu s prilikama i zahtjevima aplikabilnih nosilaca projektnih prijedloga, učestvovati u međunarodnim pozivima i razvojnim projektima iz različitih međunarodnih fondova i organizacija kojima se razvijaju i jačaju kapaciteti javnih službi za zapošljavanje i mjere aktivne politike zapošljavanja. U okviru ove pozicije, Federalni zavod za zapošljavanje će razvijati i saradnju na realizaciji projekata kojima se potiče zapošljavanje i razvijanje kompetencija nezaposlenih lica za potrebe različitih privrednih djelatnosti (usluge, proizvodnja i dr.), a koje se provode u saradnji sa privrednim komorama, razvojnim agencijama, nevladinim organizacijama, organima uprave, obrazovnim, zdravstvenim i drugim ustanovama, te ostalim odgovarajućim pravnim subjektima.
Za realizaciju planiranih aktivnosti na ovoj poziciji planirana su sredstva u iznosu od 7.000.000 KM za nove projekte kojim će se pružiti podrška za 500 nezaposlenih lica, a za prenesene obaveze iz prethodnih godina osigurana su sredstva u iznosu od 8.113.300 KM.

4.1.2. MONITORING I EVALUACIJA

U cilju praćenja realizacije (monitoringa) i ocjene učinka (evaluacije) određenih mjera aktivne politike zapošljavanja i unapređenja njihove efikasnosti, Federalni zavod za zapošljavanje će u 2026. godini nastaviti provoditi aktivnosti monitoringa i evaluacije u skladu s postojećim tehničkim kapacitetom, te eventualno u saradnji s domaćim i međunarodnim organizacijama i institucijama. O provedenom monitoringu i evaluaciji će se sačinjavati odgovarajuće informacije. U okviru navedenih aktivnosti poseban fokus će biti usmjeren na održivost zaposlenja nakon protoka relevantnog perioda od završetka realizacije mjera aktivne politike zapošljavanja.
U Analitičko-statističkom godišnjaku prezentirat će se monitoring trendova na tržištu rada u Federaciji BiH koji će obuhvatiti osnovne indikatore tržišta rada, te ostale podatke razvrstane po kantonu, spolu, dobi, periodu nezaposlenosti, stručnoj spremi i drugim parametrima kao što su broj zaposlenih i nezaposlenih, stopa zaposlenosti i nezaposlenosti, neto i bruto plaće po djelatnostima, broj prijavljenih na evidenciju nezaposlenih i odjavljenih sa evidencije nezaposlenih, posredovanje u zapošljavanju, najbrojnija zanimanja na evidenciji nezaposlenih, najbrojnija zanimanja odjavljenih lica sa evidencije nezaposlenih, broj korisnika novčane naknade, zdravstvenog i penzijsko-invalidskog osiguranja itd.

4.1.3.SARADNJA SA MEĐUNARODNIM INSTITUCIJAMA I ORGANIZACIJAMA

Federalni zavod za zapošljavanje je partner brojnim međunarodnim institucijama, organizacijama i projektima u Bosni i Hercegovini u kontekstu realizacije različitih aktivnosti u vezi s tržištem rada. Kao i prethodnih godina, i u 2026. godini očekuje se nastavak saradnje sa svim subjektima čiji interesi i nadležnosti obuhvataju oblast rada i zapošljavanja, socijalnog osiguranja, stručnog osposobljavanja, migracije radne snage, karijerne orijentacije, obrazovanja odraslih, preduzetništva i dr. S obzirom na tekuće ali i najavljene aktivnosti, realizacija ove saradnje se naročito očekuje sa organizacijama i institucijama poput Svjetske banke, Delegacije Evropske unije u BiH, Međunarodne organizacije rada, Evropske trening fondacije, Vijeća za regionalnu saradnju, Međunarodne organizacije za migracije, Razvojnog programa Ujedinjenih nacija, Švicarske razvojne agencije, Švedske agencije za razvoj i saradnju i drugih internacionalnih i nacionalnih organizacija i razvojnih agencija.
Predstojeće aktivnosti će se u značajnoj mjeri bazirati na unapređenju mjera aktivne politike zapošljavanja, zatim na analizi dobrih praksi, digitalizaciji usluga, jačanju kapaciteta i pojedinih usluga u javnim službama za zapošljavanje, kroz obuke i razmjenu iskustava s drugim institucijama. Posebna pažnja, između ostalih, će se posvetiti aktivnostima u okviru sljedećih projekata: "Projekt podrške zapošljavanju 2" sa Svjetskom bankom, "Garancija za mlade" sa Međunarodnom organizacijom rada, "Reconomy" sa Švedskom agencijom za razvoj i saradnju i Projekt "Jačanje sistema stručnog obrazovanja i obuke u Bosni i Hercegovini" koji implementira GOPA i dr.

Garancija za mlade (GZM)

Garancija za mlade (GZM) predstavlja sveobuhvatan program aktivacije usmjeren na smanjenje nezaposlenosti i neaktivnosti mladih lica, te unapređenje njihove zapošljivosti i integracije na tržište rada. Program se zasniva na principu pravovremene i ciljane intervencije, pri čemu se nadležne institucije obavezuju da svim mladim licama osiguraju pristup kvalitetnim ponudama u relativno kratkom roku.
U skladu sa konceptom Garancije za mlade, predviđeno je da sve osobe do 30 godina starosti, nakon ulaska u status nezaposlenosti ili po napuštanju, odnosno završetku formalnog obrazovanja, dobiju kvalitetnu ponudu za zaposlenje, nastavak obrazovanja, stručno osposobljavanje, učenje kroz rad ili stažiranje, i to u roku od četiri mjeseca. Na ovaj način se nastoji spriječiti dugotrajna nezaposlenost mladih, kao i njihovo udaljavanje od tržišta rada. Posebna karakteristika Garancije za mlade jeste fokus na kategoriju tzv. NEET populacije (mladi koji nisu zaposleni, nisu uključeni u sistem obrazovanja niti u programe obuke). Ova grupa predstavlja jednu od najranjivijih kategorija na tržištu rada, te zahtijeva individualiziran pristup, intenzivniji rad savjetodavaca i kombinaciju različitih mjera aktivne politike zapošljavanja.
U narednom periodu, nakon usvajanja Plana implementacije Garancije za mlade od strane Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, planirane su intenzivne pripremne aktivnosti koje uključuju jačanje institucionalnih kapaciteta, unapređenje međuinstitucionalne saradnje, razvoj operativnih procedura, kao i dodatnu edukaciju službenika koji će biti direktno uključeni u provođenje mjera.
Također, planirano je pokretanje pilot implementacije Garancije za mlade u odabranim službama za zapošljavanje, i to u Zeničko-dobojskom kantonu (Biro rada Visoko) i Hercegovačko-neretvanskom kantonu (Biro rada Čitluk). Pilot faza će omogućiti testiranje modela pružanja usluga, identifikaciju izazova u implementaciji, kao i prilagođavanje programskih aktivnosti prije šire primjene na području Bosne i Hercegovine. Realizacija Garancije za mlade predstavlja značajan korak ka usklađivanju politika zapošljavanja sa standardima Evropske unije, te doprinosi stvaranju efikasnijeg, inkluzivnijeg i odgovornijeg sistema podrške mladima na tržištu rada.

4.2. REPUBLIKA SRPSKA

Glavni ciljevi i prioriteti politike zapošljavanja u 2025. godini definisani su u skladu sa Strategijom zapošljavanja Republike Srpske 2021–2027. godine i ključnim strateškim dokumentima Vlade Republike Srpske.
Program rada za 2026. godinu usmjeren je na jačanje posredovanja u zapošljavanju, uvođenje digitalnih alata za unapređenje aktivnih mjera, jačanje saradnje sa poslodavcima, osnaživanje kompetencija nezaposlenih lica, kao i na racionalno upravljanje sredstvima i podizanje efikasnosti institucije. Savremeni demografski trendovi, rast međunarodne mobilnosti radnika i potreba za većom produktivnošću u privredi zahtijevaju integrisan, proaktivan i fleksibilniji pristup. Zavod će u 2026. godini usmjeriti aktivnosti ka jačanju učešća radne snage, posebno mladih i žena, podršci ekonomskom razvoju i usklađivanju ponude i tražnje na tržištu rada, uz cilj da ostane stabilan i pouzdan partner kako nezaposlenima, tako i poslodavcima i institucijama Republike Srpske.
Polazeći od ključnih strateških ciljeva usmjerenih na usklađeno jačanje potražnje za radnom snagom i unapređenje funkcionisanja tržišta rada, utvrđene su mjere i aktivnosti koje će biti u funkciji realizacije tih ciljeva. Jedan od prioriteta su svakako mjere aktivne politike zapošljavanja, jačanje njihove efikasnosti i održivosti zapošljavanja. Analiza i praćenje potreba tržišta rada, procjena efikasnosti postojećih mjera, povećanje kvaliteta usluga ključnim korisnicima također su prioriteti utvrđeni Programom rada.

4.2.1. MJERE AKTIVNE POLITIKE ZAPOŠLJAVANJA

JU Zavod za zapošljavanje Republike Srpske sprovodi aktivne mjere zapošljavanja koje obuhvataju planove, programe i druge intervencije na tržištu rada usmjerene na povećanje aktivnosti nezaposlenih lica, brže zapošljavanje, rast ukupne zaposlenosti i smanjenje nezaposlenosti.
Polazeći od kretanja na tržištu rada i rezultata ostvarenih tokom 2025. godine, Zavod zapošljavanje Republike Srpske će u 2026. godini nastaviti sa primjenom različitih oblika aktivnog djelovanja. Ove mjere omogućavaju dosljednu realizaciju ključnih funkcija utvrđenih Zakonom, Strategijom zapošljavanja i internim aktima Zavoda, s ciljem da se obezbijedi još efikasnija podrška nezaposlenim licima i poslodavcima.
Imajući u vidu ostvareni trend zapošljavanja lica sa evidencije u 2025. godini, posredničkom funkcijom Zavoda i mjerama aktivne politike zapošljavanja, planirano je da se u 2026. godini zaposli 17.500 nezaposlenih lica sa evidencije Zavoda.

4.2.2. REALIZACIJA I PRAĆENJE PROGRAMA ZAPOŠLJAVANJA USVOJENIH AKCIONIM PLANOM ZA SPROVOĐENJE STRATEGIJE ZAPOŠLJAVANJA REPUBLIKE SRPSKE ZA PERIOD 2025-2027. GODINA ČIJA SE REALIZACIJA NASTAVLJA I U

Odluka o usvajanju Akcionog plana za sprovođenje Strategije zapošljavanja Republike Srpske za period 2025-2027. godine donijeta je na sjednici Vlade Republike Srpske 2.10.2025. godine (,,Službeni glasnik Republike Srpske", broj: 88/25). S obzirom na to da je Akcioni plan zapošljavanja za 2025. godinu usvojen u posljednjem kvartalu 2025. godine, a Javni poziv za korištenje sredstava po programima zapošljavanja u 2025. godini raspisan 26. 11. 2025. godine sprovođenje aktivnosti koje se odnose na implementaciju programa zapošljavanja realizovat će se najvećim dijelom u 2026. godini. Akcionim planom zapošljavanja u 2025. godini definisana su dva programa zapošljavanja čiji je ukupan iznos 10.000.000,00 KM, a finansiraju se iz Budžeta Republike Srpske.

PROGRAM PODRŠKE ZAPOŠLJAVANJU U PRIVREDI

Opšti cilj Programa je podsticanje zapošljavanja 1.042 nezaposlena lica, smanjenje broja nezaposlenih, integracija ciljnih grupa na tržište rada i podrška poslodavcima u obezbjeđivanju potrebnih kadrova radi jačanja konkurentnosti privrede.
Specifični cilj Programa je ostanak u radnom odnosu minimalno 50% lica i nakon isteka obaveznog perioda praćenja. Program podrške zapošljavanju u privredi kao mjera subvencionisanog zapošljavanja provodi se kroz tri komponente:
1. Zapošljavanje visokorizičnih novonezaposlenih (na evidenciji kraće od 6 mjeseci): subvencija iznosi 4.281 KM (80% godišnjih poreza i doprinosa na najnižu platu za 2025. godinu). Planirana sredstva za ovu komponentu: 1.160.151 KM. Planirani obuhvat je 271 lice.
2. Zapošljavanje mladih do 30 godina (bez obzira na dužinu čekanja na evidenciji): subvencija iznosi 4.281 KM pod istim uslovima kao u prvoj komponenti. Planirana sredstva za ovu komponentu: 1.160.151 KM. Planirani obuhvat je 271 lice.
3. Zapošljavanje djece poginulih boraca i RVI 9. i 10. kategorije: subvencija iznosi 5.352 KM (100% godišnjih poreza i doprinosa na najnižu platu). Planirana sredstva za ovu komponentu: 2.676.000 KM. Planirani obuhvat je 500 lica.
Ciljne grupe programa su:
- Visokorizični novonezaposleni – odnosi se na tražioce posla koji su prijavljeni kao nezaposleni 6 mjeseci ili kraće i spadaju u jednu ili više sljedećih grupa: osobe dobi 40 i više godina; pojedinci s niskim vještinama (osobe sa srednjom stručnom spremom ili manje), osobe s invaliditetom, djeca i supružnici lica sa 60% i više invaliditeta, članovi domaćinstva u kojem niko nije zaposlen, samohrani roditelji, staratelji ili hranitelji i njihova djeca, roditelji djece s posebnim potrebama ili roditelji teško bolesne djece, žrtve nasilja, liječeni ovisnici, bivši štićenici domova za nezbrinutu djecu, bivši štićenici kazneno-popravnih ustanova;
- Mladi u dobi 16–30 godina bez obzira na dužinu trajanja nezaposlenosti;
- Djeca poginulih boraca VRS kao i RVI 9. i 10. kategorije.
Ukupno su planirana sredstva u iznosu od 4.996.302,00 КМ za obuhvat 1.042 lica.

PROGRAM ZAPOŠLJAVANJA I SAMOZAPOŠLJAVANJE RANJIVIH KATEGORIJA I UNAPREĐENJE TRŽIŠTA RADA U 2025. GODINI

Opšti cilj Programa je podsticanje zapošljavanja u privredi Republike Srpske 950 nezaposlenih lica u nepovoljnom položaju. Dodjelom podsticajnih sredstava i zapošljavanjem/samozapošljavanjem u privredi Republike Srpske putem ovog programa utiče se na smanjivanje broja nezaposlenih lica sa evidencije i stvaranje socijalno povoljnijeg okruženja ekonomskim osnaživanjem osjetljivih grupa. Specifični cilj Programa je ostanak u radnom odnosu minimalno 50% lica i nakon isteka obaveznog perioda praćenja.
Program zapošljavanja i samozapošljavanje ranjivih kategorija i unapređenje tržišta rada u 2025. godini kao mjera subvencionisanog zapošljavanja provodi se kroz dvije komponente:
1 . Zapošljavanje kod poslodavca: ugroženi, tj. ranjivi (dugoročno nezaposleni - na evidenciji duže od 12 mjeseci, KV ili SSS na evidenciji duže od 6 mjeseci, žene na evidenciji duže od 6 mjeseci, osobe starije od 40 godina na evidenciji duže od 6 mjeseci). Iznos subvencije je 4.281 KM koji se odnosi na 80% iznosa godišnjih poreza i doprinosa na najnižu platu u Republici Srpskoj za 2025. godinu. Planirana sredstva za ovu komponentu iznose 2.996.700,00 KM, a planirani obuhvat je 700 lica iz ciljnih grupa Programa;
2 . Samozapošljavanje lica koja su na evidenciji duže od šest mjeseci. Iznos subvencije je 8.000 KM kojim je obuhvaćen iznos poreza i doprinosa i paušalni iznos poreza na dohodak koji je samostalni preduzetnik dužan platiti. Planirana sredstva za ovu komponentu iznose 2.000.000,00 KM, a planirani obuhvat je 250 lica iz ciljnih grupa Programa. Ukupno su planirana sredstva u iznosu od 4,966.700,00 KM za zaposlenje 950 lica.

4.2.3. PRIPREMA, IZRADA I REALIZACIJA PROGRAMA ZAPOŠLJAVANJA U 2026. GODINI UTVRĐENIH AKCIONIM PLANOM ZA SPROVOĐENJE STRATEGIJE ZAPOŠLJAVANJA REPUBLIKE SRPSKE ZA PERIOD 2025.-2027. GODINA, ČIJI JE

Polazeći od osnovnih ciljeva definisanih Strategijom zapošljavanja Republike Srpske 2021–2027, Programom ekonomskih reformi Republike Srpske za 2026‒2028. godinu i Akcionim planom za sprovođenje Strategije zapošljavanja Republike Srpske u 2026. godini očekivanja su da programi zapošljavanja budu usmjereni na zapošljavanje nezaposlenih lica isključivo u privredi i realnom sektoru kao i za zapošljavanje teško zapošljivih i ranjivih kategorija nezaposlenih. Posebna pažnja bit će posvećena pripremama za dolazeći Program "Garancija za mlade", čiji se pilot projekat očekuje u 2026. godini na području Filijale Prijedor kao i zapošljavanju ciljnih grupa u skladu sa Strategijom zapošljavanja Republike Srpske za period 2021–2027. godine i zahtjevima Svjetske banke kroz "Drugi projekt podrške zapošljavanju", čija je vrijednost u Republici Srpskoj za period 2023–2027. godine 14.000.000,00 eura.
U fokus se stavljaju sljedeće ciljne grupe:
1. Mladi od 16 do 30 godina bez obzira na dužinu trajanja registrovane nezaposlenosti;
2. Ciljne grupe u nepovoljnom položaju koje uključuju dugotrajno nezaposlene koji su definisani kao osobe koje traže posao registrovane na evidenciji Zavoda 12 mjeseci ili više: niskokvalifikovane osobe (osobe sa srednjom školom ili manje), starije od 40 godina, žene registrovane duže od šest mjeseci, osobe sa invaliditetom, bivši korisnici domova za djecu bez roditeljskog staranja, žrtve nasilja, samohrani roditelji i roditelji teško bolesne djece (ovo uključuje širu grupu – invalide, djecu sa posebnim potrebama, djecu oboljelu od raka i drugih teških bolesti) bez obzira na dužinu nezaposlenosti;
3. Visokorizični novonezaposleni se definišu kao novi nezaposleni koji pripadaju jednoj ili više od sljedećih grupa: starosti 40 i više godina, niskih kvalifikacija (srednja škola ili manje), osobe sa invaliditetom, djeca i supružnici lica sa invaliditetom od 60 godina i više procenata, članovi domaćinstva u kojima niko nije zaposlen, Romi, samohrani roditelji, staratelji i hranitelji i njihova djeca, roditelji djece sa posebnim potrebama ili teškim bolestima, žrtve nasilja, liječeni ovisnici, bivši štićenici sirotišta, bivši štićenici kazneno-popravnih ustanova.
4. Preduzetnici/samozaposleni – odnosi se na registrovane tražioce posla minimalno šest mjeseci na evidenciji, uključene u program zapošljavanja koji sprovodi Zavod za zapošljavanje, a koji pruža podršku za započinjanje samostalne djelatnosti.
Dokumentom okvirnog budžeta Republike Srpske za 2026‒2028. godinu i Budžetom Republike Srpske za 2026. godinu planiran je transfer Zavodu za zapošljavanje u iznosu od 10.000.000,00 KM za sprovođenje Programa podrške privredi putem povrata uplaćenih poreza i doprinosa za novo zapošljavanje radnika, u iznosu od 5.000.000,00 KM, te za zapošljavanje i samozapošljavanje ranjivih kategorija i unapređenje tržišta rada, u iznosu od 5.000.000,00 KM.

4.2.4. PROVOĐENJE MJERA AKTIVNE POLITIKE ZAPOŠLJAVANJA S CILJEM UNAPREĐENJA USLUGA NEZAPOSLENIM LICIMA I POSLODAVCIMA

Mjere aktivne politike zapošljavanja realizovat će se i kroz kontinuirane aktivnosti u sljedećim područjima rada:
- Unapređenje sistema evidencija nezaposlenih lica;
- Posredovanje u zapošljavanju;
- Rad sa nezaposlenim licima;
- Saradnja sa poslodavcima;
- Sajmovi zapošljavanja;
- Povećanje aktivnosti na tržištu rada, podrška i obuke za nezaposlena lica;
- Realizacija mjera u oblasti karijerne orijentacije, informisanja o izboru zanimanja, planiranju karijere i razvoju cjeloživotnog učenja.

4.2.5. MONITORING I EVALUACIJA

Imajući u vidu značajna sredstva koja se ulažu u aktivne mjere zapošljavanja, neophodno je raditi na jačanju analitičkih kapaciteta Zavoda za zapošljavanje, u smislu praćenja i vrednovanja, odnosno evaluacije programa zapošljavanja i individualnih planova zapošljavanja. Posebno je potrebno raditi razvoj kapaciteta u sljedećim pravcima:
- Kvantitativna analiza na mikroekonomskom nivou – poređenje prosječnih (srednjih) ishoda učesnika u programu s ishodom onih koji nisu učesnici. U evaluaciji se formiraju dvije grupe: "tretirana grupa" koja učestvuje u programu i "kontrolna grupa", oni koji ne učestvuju u programu, ali dijele iste karakteristike sa učesnicima.
- Kvalitativna analiza – Ova vrsta evaluacije uzima u obzir mišljenje učesnika kojih se program tiče kroz anketiranje: korisnika, administratora koji sprovode programe i kompanija. Ti podaci se koriste za procjenu efekata koji se ne mogu kvantitativno izmjeriti.
Rezultate evaluacija sa preporukama za redizajn će koristiti Zavod za zapošljavanje Republike Srpske kao osnovu za redizajn mjera, u okviru aktivnosti unapređenja planiranja i programiranja podrške.

4.2.6. SARADNJA SA MEĐUNARODNIM I REGIONALNIM ORGANIZACIJAMA I INSTITUCIJAMA

JU Zavod za zapošljavanje Republike Srpske ostvaruje intenzivnu i neposrednu saradnju sa međunarodnim i regionalnim organizacijama i institucijama kroz projekte koji za cilj imaju jačanje institucionalnih kapaciteta i unapređenje rada Zavoda, kao i razmjenu iskustava i dobrih praksi, kako bi se što efikasnije koristile mjere aktivne politike zapošljavanja i smanjivala stopa nezaposlenosti. U 2026. godini nastaviće se aktivno učešće i nastavak saradnje na sljedećim međunarodnim projektima:
- "EU4Employment" koji implementira Međunarodna organizacija rada uz podršku Europske unije i Švedske.
- "Podrška EU lokalnim partnerstvima za zapošljavanje" – faza 2 (LEP2)
- Reconomy – Modernizacija usluga javnih službi za zapošljavanje za bolje ekonomske prilike
- Employment and Social Affairs Platform 3 (ESAP 3), koji finansira Europska unija, a zajednički ga provode Savjet za regionalnu saradnju (RCC) i Međunarodna organizacija rada (ILO).
- Projekt EU za poslove budućnosti, koji finansira Europska unija sa ciljem unapređenja pristupu tržišta rada u Bosni i Hercegovini, sa posebnim fokusom na prelazak na zelenu i digitalnu ekonomiju u skladu sa EU standardima.

Garancija za mlade

Garancija za mlade (GZM) je ambiciozan program aktivacije čiji je cilj smanjenje nezaposlenosti i neaktivnosti mladih. Njenim provođenjem država se obavezuje da će osigurati da svi mladi dobiju kvalitetnu ponudu za zaposlenje, nastavak obrazovanja, učenje kroz rad ili stažiranje u roku od četiri mjeseca od ulaska u status nezaposlenosti ili napuštanja, odnosno završetka formalnog obrazovanja. Program Garancija za mlade (GZM) podrazumijeva da mladi do 30 godina starosti dobiju kvalitetnu ponudu za posao, nastavak obrazovanja ili praksu u roku od četiri mjeseca od ulaska u status nezaposlenosti ili napuštanja, odnosno završetka formalnog obrazovanja. Kada je u pitanju program Garancija za mlade njegova karakteristika je postojanje ,,NEET " (mladi do 30 godina koji nisu zaposleni, u procesu obrazovanja ni obuka). U narednom periodu su planirane intenzivne pripreme, kako bi se moglo otpočeti sa pilot projektom u Filijali Prijedor.

4.3. BRČKO DISTRIKT BiH

Ključna usmjerenja godišnjeg plana rada Zavoda za zapošljavanje Brčko distrikta BiH su smanjenje broja nezaposlenih lica koja se nalaze na evidenciji kroz kvalitet pruženih usluga, savjetovanje o mogućnosti i načinu traženja posla, dokup staža radi ostvarivanja prava za odlazak u penziju, ostvarivanje prava na novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti i druge aktivnosti iz nadležnosti rada Zavoda za zapošljavanje Brčko distrikta BiH. Zavod za zapošljavanje Brčko distrikta BiH doprinosi Okviru ciljeva održivog razvoja u Bosni i Hercegovini, fokusirajući se na povećanje zapošljivosti i poticanje samozapošljavanja. Sve ove aktivnosti Zavoda za zapošljavanje su usmjerene na kreiranje povoljnog okruženja za preduzetništvo i inovacije, te pridonose stvaranju stabilnog i prosperitetnog društva jednakih mogućnosti, u skladu s globalnim ciljevima održivog razvoja.

4.3.1. MJERE AKTIVNE POLITIKE ZAPOŠLJAVANJA

Godišnji plan rada Zavoda za zapošljavanje Brčko distrikta BiH sačinjen u skladu sa Strategijom razvoja Brčko distrikta BiH, te se ogleda kroz četiri osnovna programa/mjere:
- Stručno usavršavanje nezaposlenih lica koja aktivno traže zaposlenje
- Program zapošljavanja nezaposlenih lica iz kategorije teže zapošljivih i žena
- Podrška samozapošljavanju u privredi i poljoprivredi
- Strateško upravljanje i administracija
Planirani programi za realizaciju su: Program stručnog usavršavanja nezaposlenih lica koja aktivno traže zaposlenje kroz pružene obuke, Program zapošljavanja nezaposlenih lica iz kategorija teže zapošljivih i žena, Program zapošljavanja pripravnika, Program za podršku socijalnom preduzetništvu, Program podrške samozapošljavanju u privredi i poljoprivredi na području Brčko distrikta BiH, Program subvencije privrednicima koji su podržani ranijim programima samozapošljavanja na području Brčko distrikta BiH i Program subvencije privrednicima koji su podržani ranijim programima samozapošljavanja u poljoprivredi na području Brčko distrikta BiH i Program iz nadležnosti, kao četvrti program.

PROGRAMI STRUČNOG USAVRŠAVANJA NEZAPOSLENIH LICA

Programom rada za 2026. godinu je predviđeno da 20% od 100 anketiranih nezaposlenih lica sa evidencije nezaposlenih prođu neki od programa stručnog osposobljavanja, obuka i priprema za zaposlenje. U 2026. godini za realizaciju ovog programa predviđena su sredstva u iznosu od 30.000,00 KM. Ciljevi provođenja ovog programa su:
- Podizanje ukupnih kompetencija u pripremi za pokretanje biznisa i/ili za tržište rada;
- Povećanje socijalne uključenosti lica sa invaliditetom;
- Samozapošljavanje/zapošljavanje lica sa evidencije Zavoda, koja su prošla program obuke, koji su pokrenuli i/ili imaju namjeru pokrenuti biznis u tekućoj fiskalnoj godini,;
- Povećanje socijalne uključenosti nezaposlenih lica.

PROGRAM ZAPOŠLJAVANJA NEZAPOSLENIH LICA IZ KATEGORIJE TEŽE ZAPOŠLJIVIH I ŽENA

Cilj ove mjere je podrška zapošljavanju nezaposlenih lica iz teže zapošljivih kategorija i žena. Ovaj Program dovest će do dugoročnosti u zapošljavanju lica iz teže zapošljivih kategorija, stvaranje uslova za odlazak u penziju lica starije životne dobi i smanjenje odliva nezaposlenih mladih lica uslijed odlaska u inostranstvo. U okviru ovog Programa, planirani su slijedeće aktivnosti:
- Program zapošljavanje nezaposlenih lica iz kategorije teže zapošljivih sa evidencije lica Zavoda za zapošljavanje Brčko distrikta BiH, planirana podrška zapošljavanju oko 110 lica iz ugroženih ciljnih grupa sa finansijskim sredstvima u iznosu od 1.370.000,00 KM,
- Realizacije Programa zapošljavanja pripravnika, planirani obuhvat oko 20 pripravnika u iznosu od 500.000,00 KM i
- Realizacije Programa za podršku socijalnom preduzetništvu na području Brčko distrikta BiH u iznosu od 100.000,00 KM,
Posebna podrška kroz ove Programe daje se sljedećim kategorijama lica:
- Dugoročno nezaposlena lica (period nezaposlenosti duži od 12 mjeseci),
- Lica koja stiču prvo radno iskustvo,
- Lica mlađe životne dobi (do 30 godina starosti),
- Lica starije životne dobi (50 godina starosti ili više),
- Romi,
- Osobe sa invaliditetom (invaliditet 50% ili više),
- Članovi uže porodice poginulih boraca i RVI (invaliditet 50% ili više),
- Civilne žrtve rata i djeca civilnih žrtava rata,
- Žrtve nasilja u porodici.
Ovim programima predviđena je podrška/obuhvatiti za najmanje 140 lica iz ciljnih grupa sa evidencije nezaposlenih, a za ovaj program je planirano izdvajanje 1.970.000,00 KM.

PODRŠKA SAMOZAPOŠLJAVANJU U PRIVREDI I POLJOPRIVREDI

Vlada Brčko distrikta BiH planira i u 2026. godini da putem Zavoda za zapošljavanje Brčko distrikta BiH realizuje Program samozapošljavanja u privredi na području Brčko distrikta BiH i Program samozapošljavanja u poljoprivredi na području Brčko distrikta BiH.
Ukupan planirani iznos sredstava za realizaciju programa za 2026. godinu iznosi 1.870.000,00 KM, a odnosi se na:
- Program samozapošljavanja na području Brčko distrikta BiH u 2026. godini – planirano samozapošljavanje 60 lica, predviđeni iznos 1.000.000,00 KM,
- Program samozapošljavanja u poljoprivredi na području Brčko distrikta BiH u 2026. godini - planirano samozapošljavanje 22 lica, predviđeni iznos 500.000,00 KM,
- Programa subvencija privrednicima koji su u prethodnim godinama podržani programom samozapošljavanja na području Brčko distrikta BiH u iznosu od 250.000,00 KM,
- Program subvencija privrednicima koji su u prethodnim godinama podržani programom samozapošljavanja u poljoprivredi na području Brčko distrikta BiH u iznosu od 120.000,00 KM.

4.4. MJERE KOJE SE ODNOSE NA SARADNJU U OBLASTI MEĐUNARODNOG TRŽIŠTA RADA I KOORDINACIJE AKTIVNOSTI NATRŽIŠTU RADA U BiH

U skladu sa odredbama Zakona o Agenciji za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH" br.21/03., 43/09.), i Programom rada Agencije za rad i zapošljavanje BiH za 2026. godinu, Agencija za rad i zapošljavanje BiH će, u saradnji sa Federalnim zavodom za zapošljavanje, Zavodom za zapošljavanje Republike Srpske i Zavodom za zapošljavanje Brčko distrikta BiH, u 2026. godini:
- Predstavljati Agenciju na međunarodnom planu u oblasti zapošljavanja i sarađivati sa nadležnim agencijama, institucijama i međunarodnim organizacijama u toj oblasti;
- Učestvovati u pregovorima za zaključivanje međunarodnih ugovora u oblasti socijalnog osiguranja u dijelu koji se odnosi na oblast nezaposlenosti;
- Učestvovati u pregovorima za zaključivanje međunarodnih ugovora u oblasti zapošljavanja;
- U saradnji sa entitetskim zavodima za zapošljavanje i Zavodom za zapošljavanje Brčko distrikta BiH, učestvovati u provođenju zaključenih međunarodnih sporazuma o zapošljavanju sa Republikom Slovenijom, Republikom Srbijom, Državom Katar i Dogovor o posredovanju pri zapošljavanju radnika iz Bosne i Hercegovine u SR Njemačkoj na određeno vrijeme (njegovatelji);
- U saradnji sa entitetskim zavodima za zapošljavanje i Zavodom za zapošljavanje Brčko distrikta BiH, učestvovati u realizaciji zaključenih sporazuma o socijalnom osiguranju između Bosne i Hercegovine i drugih država u dijelu koji se odnosi na oblast nezaposlenosti;
- Učestvovati u realizaciji Dogovora o slanju studenata iz Bosne i Hercegovine na stručnu ferijalnu praksu u SR Njemačku u toku ljetnog raspusta, kojeg su potpisali Agencija za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine i Savezna Agencija za rad SR Njemačke;
- Koordinirati aktivnosti u domaćim i međunarodnim projektima u oblasti zapošljavanja koji su od interesa za Bosnu i Hercegovinu i, u saradnji sa entitetskim zavodima za zapošljavanje i Zavodom za zapošljavanje Brčko distrikta BiH, učestvovati u njihovoj realizaciji;
- U saradnji sa entitetskim zavodima za zapošljavanje i Zavodom za zapošljavanje Brčko distrikta BiH, izraditi Prijedlog kvota za zapošljavanje stranaca u BiH za 2027. godinu i dostaviti ga Ministarstvu civilnih poslova BiH na dalje postupanje.

5. ZAKLJUČNA RAZMATRANJA

Na osnovu ovih kratkoročnih pokazatelja i raspoloživih makroekonomskih modela, procjena DEP-a je da bi ekonomski rast na kraju 2026. godine mogao iznositi 2,6%. Polazeći ⁵ od eksternih i internih dinamika, mjera ekonomske politike i strukturnih reformi obuhvaćenih u prijedlogu Reformske agende, projektovana je prosječna stopa ekonomskog rasta BiH u periodu 2026-2028. od oko 3% na godišnjem nivou (2025: 2,6%, 2026. 3,0% i u 2027. godini 3,1%). Pretpostavlja se da bi ključni oslonac ekonomskog rasta tokom ovog perioda trebala predstavljati domaća tražnja kroz povećanje privatne potrošnje i investicija. Naime, adekvatno provođenje strukturnih reformi (ERP, Reformska Agenda i ostali strateški dokumenti) doveli bi do povećanja ukupne ekonomske aktivnosti u zemlji kroz povećanje ukupne proizvodnje, broja zaposlenih, povećanja investicionih ulaganja (privatnih i javnih), kao i prihoda od izvoza (roba i usluga). U osnovnom scenariju se očekuje da bi ova dešavanja rezultirala povećanjem raspoloživog dohotka građana a samim tim i povećanjem privatne potrošnje koja će kao i prethodnih godina predstavljati ključni oslonac ekonomskog rasta.
Evropska Centralna Banka u svojim projekcijama (septembar 2025. godine), predviđa da bi stopa nezaposlenosti u evrozoni u 2026-2027 godini mogla imati silaznu putanju (6,3% odnosno 6,1%), uz rast broja zaposlenih lica od 0,5% g/g. Generalno, uz povoljniju poslovnu klimu, kako u Bosni i Hercegovini tako i u okruženju, u periodu 2026-2028. godine očekuje se povećanje broja zaposlenih lica oko 0,5%-1,2% g/g, uz uvećanje neto plata od 5,2%-5,6% g/g. Isto tako, prema projekcijama DEP-a BiH, u periodu 2026- 2028 godine, u Bosni i Hercegovini se također očekuje nešto brži ekonomski rast u poređenju sa prethodnom godinom. Uz bolje poslovne prilike stvorili bi se uslovi za nastavak postepenog rasta broja zaposlenih lica. Kao i prethodnih godina, očekuje se da bi doprinos rastu broja zaposlenih mogao biti skromniji u javnom sektoru u odnosu na ostala područja djelatnosti. Najveći broj zaposlenih lica bi mogao ostati i dalje u oblasti trgovine i prerađivačke industrije koje ujedno zapošljavaju najviše lica (oko 38%).
Međutim, projekcije na tržištu rada značajno zavise od rizika koji bi mogli značajno uticati na pretpostavljeni rast plata kao i broj zaposlenih lica. S tim u vezi, postavlja se pitanje i održivosti projekcija obzirom na skorija dešavanja vezana za Bliski Istok i tamošnje ratne sukobe, koji mogu imati presudan uticaj na ekonomiju BiH, uslijed kretanja cijena energenata.