Referenca Sporazuma o finansiranju/Programa$$$Treba odgovarati s načinom programiranja (godišnje, višegodišnje, s ili bez podijeljenih obaveza) i s NAO izvještajem.$$$

Pokazatelj za sektor [Saobraćaj]

Izvor

Osnova

Prekretnica (2017.)

Cilj (2020.)

Vrijednost (2014.$$$Broj kolona treba biti prilagođen za sve godine od 2014. do godine perioda izvještavanja. Vrijednosti trebaju biti kumulativne.$$$)

Državni program za 2014. godinu

Skraćeno prosječno vrijeme putovanja putnika između glavnih urbanih centara po načinu prijevoza.

Višegodišnji program za period 2014-20xx.

Smanjenji prijevozni troškovi po jedinici rezultata.

Referenca Sporazuma o finansiranju/Programa

Aktivnost

Trenutna situacija/Napredak za određenu aktivnost (npr. Opis poslova u pripremi, pokrenuti postupci nabavke, provođenje u toku, završeno)

Glavna postignuća i njihova ocjena

Značajni problemi koji su se pojavili tokom provođenja povjerenih zadataka i poduzete/planirane mjere

Razvoj događaja koji utiču na buduće provođenje

Preporuke za korektivne daljnje aktivnosti

[Državni program za 2014. godinu]

Elektrifikacija željezničke pruge od xxx do granice s xxx

Npr. Ugovor o pružanju usluga pripreme Opisa poslova za potpisani ugovor o radovima i koji su u toku, postupak nabavke za ugovore o radovima koji treba biti pokrenut u drugom tromjesečju 2015. godine.

Npr. Ugovor o pružanju usluga pripreme Opisa poslova za ugovore o radovima je odgođen budući da je postupak pregovaranja bio neuspješan i da ga je trebalo ponovno pokrenuti.

Npr. izmjene lokalnih zakona, poput usklađivanja sa četvrtim Željezničkim paketom i njegovo provođenje.

Naziv programa

Program prekogranične saradnje „Bosna i Hercegovina - Crna Gora“

Programsko područje

Bosna i Hercegovina: Jablanica, Konjic, Trnovo, Trnovo RS, Pale, Pale Prača, Novo Goražde, Goražde, Čajniče, Foča Ustikolina, Kalinovik, Rudo, Višegrad, Rogatica, Foča, Gacko, Nevesinje, Mostar, Hadžići, Istočna Ilidža, Ilidža, Široki Brijeg, Ljubuški, Čapljina, Čitluk, Stolac, Berkovići, Bileća, Ljubinje, Neum, Ravno, Istočni Mostar, Trebinje, Prozor/Rama, Kupres, Kupres (RS), Tomislavgrad, Posušje, Grude, Livno, Sokolac, Istočno Novo Sarajevo, Sarajevo Novi Grad, Vogošća, Sarajevo Stari Grad, Sarajevo Istočni Stari Grad, Ilijaš, Vareš, Breza, Visoko, Kiseljak, Fojnica, Kreševo, Centar Sarajevo, Novo Sarajevo, Olovo;

Crna Gora: Pljevlja, Plužine, Žabljak, Šavnik, Nikšić, Herceg Novi, Kotor, Tivat, Bijelo Polje, Mojkovac, Kolašin, Berane, Petnjica, Danilovgrad

Opći cilj programa

Održivi razvoj prekograničnog područja između Bosne i Hercegovine i Crne Gore promovira se kroz provedbu zajedničkih aktivnosti temeljenih na učinkovitoj upotrebi komparativnih prednosti programskog područja.

Tematski prioriteti programa:

TP 1: Promoviranje prekograničnog zapošljavanja, mobilnosti radne snage i socijalne i kulturne inkluzije;

TP 2: Zaštita okoliša, prilagodba na klimatske promjene i smanjenje negativnih posljedica klimatskih promjena, sprječavanje rizika i upravljanje;

TP 3: Podrška turizmu i kulturnom i prirodnom naslijeđu;

TP 4: Tehnička pomoć.

Specifični ciljevi programa

TP 1: Promoviranje prekograničnog zapošljavanja, mobilnosti radne snage i socijalne i kulturne inkluzije

SO 1: Unaprijeđen je pristup tržištu rada i okolišu za nove generacije zaposlenika.

SO 2: Poboljšane su prilike za zapošljavanje i socijalnu inkluziju ugroženih skupina.

TP 2: Zaštita okoliša, prilagodba na klimatske promjene i smanjenje negativnih posljedica klimatskih promjena, sprječavanje rizika i upravljanje

SO 1: Prekogranična saradnja i zajedničke aktivnosti unaprjeđuju

upravljanje i energetsku učinkovitost lokalnog vodosnabdijevanja,

kanalizacionih sistema i sistema za kruti otpad, te zaštitu okoliša.

SO 2: Unaprijeđene su mjere prilagodbe klimatskim promjenama i smanjenja rizika, kao i upravljanja.

TP 3: Podrška turizmu i kulturnom i prirodnom naslijeđu

SO 1: Unaprijeđen je kvalitet i diversifikacija turističke

ponude temeljene na prirodnom i kulturnom naslijeđu.

Tehnička pomoć

SO: Osiguravanje učinkovite, efikasne, transparentne i

pravovremene provedbe Programa i podizanje svijesti.

Finansijska alokacija

2014- 2020.

8.400.000,00 eura

Način provedbe

Direktno upravljanje

Ugovorno tijelo

Izaslanstvo Europske unije u Bosni i Hercegovini

Adresa: Skenderija 3a, 71000 Sarajevo, telefon: 00 387 33 254 700

Relevantne vlasti u zemljama korisnicama koje učestvuju u IPA II programu (Operativne strukture)

Bosna i Hercegovina:

Direkcija za Europske integracije Bosne i Hercegovine - Sektor za koordiniranje programa pomoći EU-a

Adresa: Trg BiH 1, 71000 Sarajevo, telefon: 00 387 33 708 154

Crna Gora:

Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija Vlade Crne Gore, Direkcija za programe prekogranične saradnje

Adresa: Stanka Dragojevića 2; 81000 Podgorica; telefon:

00 382 20 244 824

ZTT

ZTT Ured: Sarajevo, Bosna i Hercegovina

JTS Ured: Nikšić, Crna Gora

Datum

Mjesto

Vrsta događaja

Tema

20. i 21. juna 2013.

Budva

(CG)

Regionalni programski sastanak

Programski sastanak za zapadni Balkan za 2014- 2020.

09. jula 2013.

Podgorica

(CG)

Sastanak s OS-om

Programski koraci i uslovi za PESTLE i SWOT analize

August - septembar 2013.

BiH i CG

OS i JT/A

Podjela upitnika za prikupljanje podataka

25. septembra 2013.

Podgorica (CG)

Obuka

Razvoj strategije i formuliranje ciljeva OS-a, EUD-a, JTF-a i JTS-a/A-a

26. septembra 2013.

Podgorica (CG)

Sastanak s OS-om

Pripremni sastanak s OS-om i prateći sastanak vezan za programiranje BiH - CG granice;

Pripremne aktivnosti za osnivanje Zajedničke radne skupine.

18. oktobra 2013.

Trebinje (BIH)

Sastanak Zajedničke radne skupine

1. sastanak Zajedničke radne skupine:

Osnivanje TF-a, dosadašnje aktivnosti (CBIB+), nalazi, raspored, rasprava o prioritetima

15. novembra 2013.

Podnošenje prvog nacrta Europskoj komisiji

18. novembra 2013.

Mostar (BiH)

Javne konsultacije

Konsultativna radionica o programskom dokumentu

18. novembra 2013.

Nikšić (CG)

Javne konsultacije

Konsultativna radionica o programskom dokumentu

18. novembra 2013.

Trebinje (BIH)

Sastanak Zajedničke radne skupine

2. sastanak Zajedničke radne skupine za odobravanje nacrta programskog dokumenta

21. i 22. novembra 2013.

Beograd (RS)

Regionalni forum za prekograničnu saradnju

Provedba programske vježbe na svim granicama

Decembar 2013. – januar 2014.

Dostavljanje komentara Europske komisije na prvi nacrt

Januar - kifebruar 2014.

Podgorica (CG)

Prikupljanje komentara Europske komisije, revizija programskog dokumenta

07. februara 2014.

Podnošenje drugog nacrta Europskoj komisiji

21. februara 2014.

Podgorica (CG)

Sastanak Zajedničke radne skupine

Treći sastanak Zajedničke radne skupine s ciljem raspravljanja o programskom dokumentu nakon komentara Europske komisije

Mart 2014.

Podgorica (CG)

Prilagođavanje komentara na programski dokument

21. marta 2014.

Sarajevo

(BiH)

Sastanak s OS-om

Rasprava o napredovanju programskog dokumenta, koraci nakon dostavljanja komentara Europske komisije.

30. marta 2014.

Sarajevo (BiH)

Dostavljanje komentara Europske komisije na drugi nacrt

27. marta – 04. aprila 2014.

Programsko područje

Zajednička radna skupina - konsultacije

Pismena rasprava o prvobitnim indikatorima

05. maja 2014.

Podgorica (CG)

Dostavljanje komentara Europske komisije na drugi nacrt

29. maja 2014.

Sarajevo (BiH)

Podnošenje konačnog nacrta Europskoj komisiji

Bosni i Hercegovina (općine)

Programsko područje

km²

Programsko područje

km²

1. Pljevlja

2. Plužine

3. Žabljak

4. Šavnik

5. Nikšić

6. Herceg Novi

7. Kotor

8. Tivat

9. Bijelo Polje

10. Mojkovac

11. Kolašin

12. Berane

13. Petnjica

14. Danilovgrad

1,346

854

445

553

2,065

235

335

46

924

367

717

897

173 501

1. Jablanica

2. Konjic

3. Trnovo

4. Trnovo RS

5. Pale

6. Pale Prača

7. Novo Goražde

8. Goražde

9. Čajniče

10. Foča Ustikolina

11. Kalinovik

12. Rudo

13. Višegrad

14. Rogatica

15. Foča

16. Gacko

17. Nevesinje

18. Mostar

19. Hadžići

20. Istočna Ilidža

21. Ilidža

22. Široki Brijeg

23. Ljubuški

24. Čapljina

25. Čitluk

26. Stolac

27. Berkovići

28. Bileća

29. Ljubinje

30. Neum

31. Ravno

32. Istočni Mostar

33. Trebinje

34. Prozor/Rama

35. Kupres

36. Kupres (RS)

37. Tomislavgrad

38. Posušje

39. Grude

40. Livno

41. Sokolac

42. Istočno Novo Sarajevo

43. Sarajevo - Novi Grad

44. Vogošća

45. Sarajevo -.Stari Grad

46. Sarajevo - Istočni Stari Grad

47. Ilijaš

48. Vareš

49. Breza

50. Visoko

51. Kiseljak

52. Fojnica

53. Kreševo

54. Centar

55. Novo Sarajevo

56. Olovo

301

1.101

338,4

138

492

103

123

248,8

275

188

678,92

344

448

640

1.115

736

920

1.175

273

28

162

388

297,7

356

181

331

256

633

326

225

225

82

904

477

569,80

45

967,40

461,10

220,80

994

729

45

47,98

72

55

105

320

390

73

232

164

308

148

33

11,43

40

Ukupno

9.458

Ukupno

20.909,33

Elementi SWOT analize na kvalificiranom području

Prednosti

Slabosti

- Postojanje komplementarnosti ekonomija kao i sličnosti tržišta rada;

- Postojanje politika zapošljavanja i planova za podršku razvoja privatnog sektora;

- Aktivne politike zapošljavanja prevedene na temelju IPA prekogranične saradnje tokom prethodnog razdoblja;

- Osnažen pravni i institucionalni okvir za zaštitu okoliša;

- Određeni lokalni planovi u obzir uzimaju pristup temeljen na održivom razvoju;

- Relativno velika zaštićena prirodna područja;

- Jedinstveni krajolik i resursi (planinska područja pod šumama i izvori vode, jezera, čiste rijeke, mineralni i termalni izvori);

- Umjerena kontinentalna klima s različitim utjecajima i plodnim tlom;

- Raznolika i dobro očuvana priroda s prirodnim parkovima i zaštićenim područjima;

- Velika bioraznolikost, uključujući vrijedne ljekovite biljke i trave;

- Bogato kulturno naslijeđe (historija, arhitektura, tradicija i folklor);

- Dobro razvijena proizvodnja energije i distributivna mreža;

- Obalno područje s kvalitetnim plažama kojem se lako pristupa;

- Kulturološke sličnosti, nepostojanje jezičkih barijera i dobrosusjedski odnosi.

- Negativni rast populacije koji dovodi do nepovoljnih demografskih trendova;

- Niski životni standardi i starenje populacije na selu;

- Ograničen protok informacija na tržištu;

- Niski prihodi i životni standard za većinu populacije;

- Mala mobilnost radne snage;

- Nedostatak zajedničkih prekograničnih sadržaja za nadzor nad i sprječavanje prirodnih katastrofa;

- Neodgovarajuća infrastruktura i upravljanje javnim komunalijama, posebno u manjim naseljima (vodovod, kanalizacija, kruti otpad);

- Nepostojanje odlagališta za kruti otpad i reciklažnih postrojenja;

- Slabo provođenje principa „zagađivač plaća“;

- Spora provedba strategija energetske učinkovitosti i obnovljive energije i planova aktivnosti;

- Povećan rizik po proizvodnju energije, poljoprivredu, prijevoz i turizam zbog klimatskih promjena;

- Slaba integriranost kulturnog naslijeđa u razvoj turističke ponude i nedovoljna iskorištenost kulturnih i zabavnih sadržaja;

- Slabe lokalne institucionalne strukture kojima nedostaju kapaciteti za stimuliranje razvoja turizma;

- Nerazvijenost bolničke infrastrukture i nedostatak raznolikih i inovativnih turističkih proizvoda i usluga;

- Statična i neučinkovita promocija turizma na državnom nivou;

- Nepostojanje centara za koordinaciju i informiranje osim u velikim urbanim centrima;

- Sezonski razvoj turizma;

- Pojedina područja ostaju zatvorena zbog miniranosti;

- Loše stanje kulturnog naslijeđa.

Prilike

Prijetnje

- Povećana tendencija ka/potencijal za konkretnije aktivnosti prekogranične saradnje;

- Veća svijest o i osjetljivost za socijalnu inkluziju marginaliziranih skupina;

- Orijentiranost politika na provedbu aktivnih mjera za podršku stvaranja prilika za zapošljavanje u manje razvijenim područjima u regionu (posebna orijentacija treba biti usmjerena na mlade zanatlije u nerazvijenim područjima);

- Razvoj zajedničkih programa za unaprjeđenje znanja, vještina i kompetencija zaposlenih i nezaposlenih;

- Zajednički razvoj pozitivnog okruženja u kojem se promoviraju poduzetnička kultura i zapošljavanje, posebno kada su u pitanju mladi;

- Neiskorištene mogućnosti upotrebe sunčeve i energije vjetra;

- Moguća upotreba održivih, povoljnih po okoliš i energetski učinkovitih usluga i tehnologija;

- Podizanje svijesti o dobrobitima zaštite okoliša i održivog razvoja i povećano učestvovanje javnosti u povezanim postupcima odlučivanja;

- Promoviranje i uspostavljanje principa socijalno odgovornog poslovanja;

- Partnerstvo javnog, privatnog i civilnog sektora u provedbi inicijativa za zaštitu okoliša i promoviranje programa i projekata održivog razvoja;

- Uspostavljanje zajedničkih centara za hitne situacije;

- Promoviranje proizvodnje obnovljivih izvora uključujući i projekte prezentiranja;

- Kulturni/historijski turizam i obrazovne aktivnosti kojima se region promovira kao multietnička i privlačna europska lokacija;

- Razvoj alternativnih oblika ruralnog turizma i organske poljoprivrede s mogućnostima za smještaj:

- Širenje i međunarodno priznavanje prirodnih parkova i zaštićenih područja;

- Unaprjeđenje postojeće turističke ponude kroz aktiviranje kulturnih/prirodnih/historijskih resursa i potencijala;

- Povećana vidljivost prekograničnog turizma kroz organiziranje pojedinačnih ponuda oko glavnih turističkih i kulturnih potencijala;

- Unaprjeđenje bilateralne saradnje u oglašavanju regionalnih turističkih odredišta;

- Vidljive privatne inicijative u sektoru turizma koje odgovaraju povećanoj potražnji za wellness, zdravstvenim i eko-turizmom;

- Razvoj specijaliziranih turističkih programa fokusiranih na novu „aktivnu“ vrstu odmora;

- Zajednički razvoj turističkih proizvoda i njihovo zajedničko oglašavanje.

- Sve veći depopulacijski trendovi;

- Starenje populacije;

- Potpuna depopulacija u pojedinim ruralnim mjestima;

- Povećana socijalna isključenost nekih skupina (osobe s invaliditetom, manjine, žene i mladi);

- Nezaposlenost uzrokovana kolapsom ili restrukturiranjem većih industrija;

- Nedovoljna ulaganja u ljudski kapital i mobilnost radne snage;

- Nezadovoljavajuća postrojenja za otpadne vode, kanalizaciju i odlaganje otpada koja mogu ugroziti javnost i doprinijeti sporijem ekonomskom razvoju;

- Infrastrukturna ulaganja koja bi mogla nepovoljno utjecati na okoliš;

- Neodrživ ekonomski razvoj i nekontrolirano zagađenje mogu ugroziti kvalitet zraka, vode i tla;

- Nesistemsko iskorištavanje šuma;

- Poslovne barijere, nedostatak znanja, iskustva i vještina u upravljanju i oglašavanju odredišta;

- Nedovoljno resursa za tekuće održavanje i očuvanje prirodnog, kulturnog i historijskog naslijeđa;

- Pretjerana izloženost/pretjerano iskorištavanje određenih lokacija/resursa;

- Klimatske promjene mogu utjecati na turizam, proizvodnju energije, prijevoz i poljoprivredu.

Prioritet

TP 1

TP 2

TP 3

TP 4

TP 5

TP 6

TP 7

TP 8

Ukupno

1. CfP

4

11

0

11

9

3

0

0

38

2. CfP

8

14

0

22

17

1

5

0

67

Ukupno

12

25

0

33

26

4

5

0

105

Odabrani tematski prioriteti

Pojašnjenje odabira

TP 1: Promoviranje prekograničnog zapošljavanja, mobilnosti radne snage i socijalne i kulturne inkluzije.

Opći kontekst, zbog finansijske krize, poziv za odgovarajuće odgovore u politikama zapošljavanja.

Postojeći proces saradnje treba biti nastavljen i ojačan. Pokazalo se da je interes potencijalnih korisnika velik. Prethodna iskustva pokazuju vrijednost pristupa prekogranične saradnje u ovoj domeni, kao i potrebu za posebnom pažnjom koju treba posvetiti ugroženim skupinama, uključujući mlade i žene.

TP 2: Zaštita okoliša, promoviranje prilagodbe na klimatske promjene i smanjenje negativnih posljedica klimatskih promjena, sprječavanje rizika i upravljanje.

U lokalnim planovima sve se više uzimaju u obzir održivi razvoj i podizanje svijesti o važnosti zaštite prirode i borbe protiv klimatskih promjena, što se čini učinkovitim ako se promovira na prekograničnom nivou. Upravljanje rizikom također zahtijeva zajedničke aktivnosti budući da se prirodne katastrofe ne završavaju na granici.

TP 3:Podrška turizmu i kulturnom i prirodnom naslijeđu.

Turizam je najveći potencijal za rast u području zahvaljujući dostupnim prirodnim i kulturnim resursima. Međutim, potrebno je održivo upravljanje. Interes mogućih korisnika s obje strane granice podržava ovaj TP.

ID

Pokazatelji rezultata *

Jedinica mjere

Osnovna vrijednost

Osnovna godina

Ciljana vrijednost

Izvor podataka

Učestalost izvještavanja

1.1.1.1

Procenat nezaposlenih koji su na temelju programskih aktivnosti pronašli zaposlenje ili su definirali poslovnu inicijativu (podijeljeno prema spolu i starosti).

Broj zaposlenih i samozaposlenih.

0

2014.

20%

Nadzor/projektni izvještaji;

Ured za zapošljavanje i registri komora.

2018, 2020, 2022.

ID

Pokazatelji rezultata

Jedinica mjere

Ciljana vrijednost

Izvor podataka

1.1.1.1.1

Broj novih poslovnih aktivnosti i inicijativa za zapošljavanje koje su pokrenute i kojima se pruža podrška.

Broj inicijativa.

4

Nadzor/projektni izvještaji.

1.1.1.1.2

Broj izvršenih usluga vezanih za obuke, pripravnike i mentorstvo.

Broj izvršenih usluga vezanih za obuke, pripravnike i mentorstvo.

12

Nadzor/projektni izvještaji.

1.1.1.1.3

Broj učesnika u obukama, pripravnika i mentorstava.

Broj učesnika.

300

Nadzor/projektni izvještaji.

ID

Pokazatelji rezultata *

Jedinica mjere

Osnovna vrijednost

Osnovna godina

Ciljana vrijednost

Izvor podataka

Učestalost izvještavanja

1.2.1.1

Procenat nezaposlenih koji su na temelju programskih aktivnosti pronašli zaposlenje ili su definirali poslovnu inicijativu (podijeljeno prema posebnoj skupini, spolu i starosti).

Broj zaposlenih i samozaposlenih unutar ugroženih skupina.

0

2014.

10%

Nadzor/projektni izvještaji,

Registri ureda za zapošljavanje.

2018, 2020, 2022.

ID

Pokazatelji rezultata

Jedinica mjere

Ciljana vrijednost

Izvor podataka

1.2.1.1.1

Broj novih poslovnih aktivnosti i inicijativa za zapošljavanje koje su pokrenute i kojima se pruža podrška.

Broj inicijativa.

2

Nadzor/projektni izvještaji.

1.2.1.1.2

Broj izvršenih usluga vezanih za obuke, pripravnike i mentorstvo.

Broj izvršenih usluga vezanih za obuke, pripravnike i mentorstvo.

6

Nadzor/projektni izvještaji.

1.2.1.1.3

Broj učesnika u obukama, pripravnika i mentorstava.

Broj učesnika.

100

Nadzor/projektni izvještaji.

ID

Pokazatelji rezultata

Jedinica mjere

Osnovna vrijednost

Osnovna godina

Ciljana vrijednost

Izvor podataka

Učestalost izvještavanja

2.1.1.a.1

Procenat programskog područja koje ima koristi od bolje provedbe standarda vodosnabdijevanja, kanalizacije, odlaganja krutog otpada i zaštite okoliša.

Količina vode koja se distribuira građanima širom čitavog programskog područja;

Količina prerađenih otpadnih voda i odloženog krutog otpada širom programskog područja u skladu sa zakonom i dobrom praksom;

Broj kršenja zakona o zaštiti okoliša i prirode/ bioraznolikosti.

0

2014

30%

Nadzor/projektni izvještaji,

Izvještaji općinskih vlasti,

Službena statistika,

Medijski izvještaji.

2018, 2020, 2022.

2.1.1.b.1

Procenatobuhvaćenih stanovnika čija je svijest podignuta kampanjama o dobrobitima poštivanja europskih standarda vodosnabdijevanja, upravljanja krutim otpadom i otpadnim vodama i standarda zaštite okoliša.

Procenat stanovnika koji podržavaju strožije standarde u oblasti upravljanja otpadnim vodama, krutim otpadom i zaštite prirode/bioraznolikosti.

0

2014.

50%

Nadzor/ projektni izvještaji, Izvještaji

općinskih vlasti,

Službena statistika,

Medijski izvještaji.

2018, 2020, 2022.

ID

Pokazatelji rezultata

Jedinica mjere

Ciljana vrijednost

Izvor podataka

2.1.1.a.1.1

Broj pripremljenih prethodnih studija izvodljivosti i studija izvodljivosti i tehničkih planova za razvoj novih ili moderniziranje postojećih sistema vodosnabdijevanja, tretmana otpadnih voda/krutog otpada.

Utvrđeni tehnički, ekonomski, finansijski, zakonski i okolišni planovi i studije.

2

Nadzor/ projektni izvještaji,

Izvještaji općinskih vlasti.

2.1.1.a.1.2

Broj moderniziranih postrojenja, opreme, procedura i aktivnosti javnih komunalnih kompanija.

Renovirana postrojenja,

Novonabavljena i/ili obnovljena oprema.

3

Nadzor/ projektni izvještaji,

Izvještaji općinskih vlasti,

Službena statistika

Medijski izvještaji.

2.1.1.b.1.1

Broj zaposlenih u javnim komunalnim poduzećima čije su vještine i znanje unaprijeđeni.

Obučeni uposlenici.

50

Nadzor/ projektni izvještaji,

Izvještaji javnih komunalnih ustanova.

2.1.1.b.1.2

Broj organiziranih i provedenih obrazovnih/informativnih kampanja, javnih/privatnih partnerstava i pilot-projekata kojima se promoviraju viši standardi zaštite okoliša.

Provedene aktivnosti podizanja svijesti.

7

Nadzor/projekni izvještaji,

Medijska pokrivenost.

ID

Pokazatelji rezultata

Jedinica mjere

Osnovna vrijednost

Osnovna godina

Ciljana vrijednost

Izvor podataka

Učestalost izvještavanja

2.2.1.1

Najmanje dva prekogranična tima su osnovana i imaju ovlaštenje da rješavaju hitne situacije.

Sektori i angažirani na Programu imaju korist od novog znanja, vještina i iskustva;

Potpisan protokol o saradnji.

0

2014.

2

Nadzor/projekni izvještaji.

2018, 2020, 2022.

ID

Pokazatelji rezultata

Jedinica mjere

Ciljana vrijednost

Izvor podataka

2.2.1.1.1

Broj organiziranih obuka.

Zaposleni i sektori koji imaju koristi od obuka.

6

Nadzor/projektni izvještaji.

2.2.1.1.2

Broj sektora u okviru javne administracije koji su opremljeni za unaprijeđeno prekogranično upravljanje katastrofama i rješavanje pitanja klimatskih promjena.

Sektori i angažirani na Programu imaju korist od nove specijalizirane opreme.

4

Nadzor/projektni izvještaji.

ID

Pokazatelji rezultata

Jedinica mjere

Osnovna vrijednost

Osnovna godina

Ciljana vrijednost

Izvor podataka

Učestalost izvještavanja

3.1.1.a.1

Broj i primici od posjetilaca/korisnika zajedničkih ruralnih i prirodnih zaštićenih područja.

Turističke posjete/potrošnja.

Uspostavljeni i operativni klasteri i dugoročna poslovna partnerstva.

0

2014.

300

Nadzor/projektni izvještaji.

2018, 2020, 2022.

3.1.1.a.2

Broj uspostavljenih tematskih klastera i drugih dugoročnih prekograničnih poslovnih veza.

0

2014

5

Nadzor/projektni izvještaji.

2018, 2020, 2022.

3.1.1.b.1

Broj organiziranih kulturnih događaja.

Broj organiziranih kulturnih događaja.

0

2014.

5

Nadzor/projektni izvještaji.

2018, 2020, 2022.

3.1.1.b.2

Procenat kulturnih znamenitosti čija je vidljivost unaprijeđena.

Broj kulturnih znamenitosti čiji je publicitet unaprijeđen.

0

2014.

50%

Nadzor/ projektni izvještaji;

Statistički podaci dobijeni od turističkih organizacija.

2018, 2020, 2022.

ID

Pokazatelji rezultata

Jedinica mjere

Ciljana vrijednost

Izvor podataka

3.1.1.a.1.1

Broj novih zajedničkih turističkih proizvoda.

Razvijeni novi turistički proizvodi.

3

Nadzor/projektni izvještaji.

3.1.1.b.1.1

Broj obnovljenih spomenika kulture koji su stavljeni na raspolaganje posjetiocima.

Obnova/restauracija na spomenicima i pristupni putevi.

3

Nadzor/projektni izvještaji.

1. Promoviranje prekograničnog zapošljavanja, mobilnosti radne snage i socijalne i kulturne inkluzije.

1.1 Unaprijeđen je pristup tržištu rada i okolišu za nove generacije zaposlenika.

1.1.1 Unaprijeđena savjetodavna podrška i vještine traženja zaposlenja za stanovništvo u pograničnom području.

1.1.1.1 Procenat nezaposlenih koji su na temelju programskih aktivnosti pronašli zaposlenje ili su definirali poslovnu inicijativu (podijeljeno prema spolu i starosti).

1.2 Poboljšane su prilike za zapošljavanje i socijalnu inkluziju ugroženih skupina.

1.2.1. Povećane prilike za stvaranje novih radnih mjesta za ugrožene skupine i njihova mogućnost zapošljavanja.

1.2.1.1 Procenat nezaposlenih iz ugroženih skupina koji su na temelju programskih aktivnosti pronašli zaposlenje ili su definirali poslovnu inicijativu (podijeljeno prema posebnoj skupini, spolu i starosti).

2. Zaštita okoliša, prilagodba na klimatske promjene i smanjenje negativnih posljedica klimatskih promjena, sprječavanje rizika i upravljanje.

2.1 Prekogranična saradnja i zajedničke aktivnosti unaprjeđuju upravljanje i energetsku učinkovitost lokalnog vodosnabdijevanja, kanalizacionih sistema i sistema za kruti otpad, te zaštitu okoliša.

2.1.1.a Ojačan je kapacitet za provedbu okolišnih standarda i standarda energetske učinkovitosti na lokalnom nivou u pogledu vodosnabdijevanja i upravljanja krutim otpadom i otpadnim vodama.

2.1.1.a.1 Procenat programskog područja koje ima koristi od bolje provedbe standarda vodosnabdijevanja, kanalizacije, odlaganja krutog otpada i zaštite okoliša.

2.1.1.b Povećana je svijest javnosti o dobrobitima usklađenosti s europskim standardima vodosnabdijevanja, upravljanja krutim otpadom i otpadnim vodama, te sa standardima zaštite okoliša.

2.1.1.b.1 Procenat obuhvaćenih stanovnika čija je svijest podignuta kampanjama o dobrobitima poštivanja europskih standarda vodosnabdijevanja, upravljanja krutim otpadom i otpadnim vodama i standarda zaštite okoliša.

2.2 Sprječavanje rizika i upravljanje i smanjivanje utjecaja klimatskih promjena i prilagodba na promjene su unaprijeđeni.

2.2.1 Kapacitet službi za sprječavanje rizika u vanrednim situacijama i smanjenje posljedica klimatskih promjena i prilagodbu na promjene je povećan.

2.2.1.1 Najmanje dva prekogranična tima su osnovana i imaju ovlaštenje da rješavaju hitne situacije.

3 Podrška turizmu i kulturnom i prirodnom naslijeđu.

3.1 Unaprijeđen je kvalitet i diversifikacija turističke ponude temeljene na prirodnom i kulturnom naslijeđu.

3.1.1.a Broj turista u ruralnim i zaštićenim prirodnim područjima je povećan.

3.1.1.a.1 Broj i primici od posjetilaca/korisnika zajedničkih ruralnih i prirodnih područja.

3.1.1.a.2 Broj utvrđenih tematskih klastera i drugih dugoročnih poslovnih veza.

3.1.1.b Slika i privlačnost prekograničnog područja kao multietničke i raznolike europske destinacije je unaprijeđena.

3.1.1.b.1 Procenat kulturnih događaja i znamenitosti čija je vidljivost unaprijeđena.

Prosječni udio korisnika zadovoljnih podrškom provedbi Programa.$$$Zahtijeva redovno i jednostavno ispitivanje korištenjem standardnog upitnika sa zatvorenim pitanjima$$$$$$$$$

Procenat.

Nema podataka.

90%

Prosječno povećanje u broju primljenih ponuda u okviru svakog uzastopnog poziva.

Nema podataka.

Nema podataka.$$$Napominjemo da su u finansijskoj perspektivni 2014−2020. usklađeni/strateški pozivi za dostavljanje ponuda zamišljeni s jasnim fokusom i/ili određenim uslovima koji se odnose na potencijalne korisnike. Također, u pozivu za dostavljanje ponuda moguće je da će se koristiti rotirajući princip za odabir tematskih prioriteta i njihovih posebnih ciljeva, a u tom smislu, broj ponuda ne mora nužno biti povećan. Zbog ovoga, mogući očekivani porast broja primljenih ponuda može biti izračunat posebno za svaki uzastopni poziv i na njega će utjecati faktor koji može biti izračunat na temelju: 1) Ukupnih dostupnih finansijskih okvira, 2) Tematskih prioriteta, posebnih ciljeva i rezultata uključenih u poziv za dostavljanje ponuda, 3) Minimalnih i maksimalnih iznosa odobrenih grantova, 4) Broja  aplikacija i dozvoljenih grantova po ponuđaču/suponuđača/povezanom subjektu i 5) Svih drugih posebnih odredbi koje utječu na razne kriterije kvalificiranosti koji se primjenjuju na određene pozive za dostavljanje ponuda.$$$

Prosječan udio projektnih sažetaka koji bi bili kvalificirani za daljnju procjenu.

Procenat.

NA

65%

Ljudi koji učestvuju u promotivnim događajima.

Broj.

1.150

1.500

Posjete internetskoj stranici Programa.

Broj.

280.000

490.000

Godina

IPA II program prekogranične saradnje Bosna i Hercegovina - Crna Gora 2014-2020

Ukupno (EUR)

2014.

2015.

2016.

2017.

2018.

2019.

2020.

2014- 20.

Operacije u okviru Programa prekogranične saradnje (svi tematski prioriteti).

840 000

1 200 000

1 200 000

840 000

1 200 000

1 200 000

1 080 000

7 560 000

Tehnička pomoć.

360 000

0.00

0.00

360 000

00

00

120 000

840 000

Ukupno (EUR)

1 200 000

1 200 000

1 200 000

1 200 000

1 200 000

1 200 000

1 200 000

8 400 000

PRIORITETI

IPA II program prekogranične saradnje Bosna i Hercegovina - Crna Gora 2014- 2020

Doprinos Unije

Korisnik/korisnici sufinansiranja

Ukupno finansiranje

Stopa doprinosa Unije

(a)

(b)

(c) = (a)+(b)

(d) = (a)/(c)

1 - Promoviranje prekograničnog zapošljavanja, mobilnosti radne snage i socijalne i kulturne inkluzije.

2 100 000,00

370 588,23

2 470 588,23

85%

2 - Zaštita okoliša, prilagodba na klimatske promjene i smanjenje negativnih posljedica klimatskih promjena, sprječavanje rizika i upravljanje.

2 940 000,00

518 823,53

3 458 823,53

85%

3 - Podrška turizmu i kulturnom i prirodnom naslijeđu.

2 520 000,00

444 705,88

2 964 705,88

85%

4 - Tehnička pomoć.

840 000,00

0.00

840 000,00

100%

UKUPNO

8 400 000,00

1 334 117,64

9 734 117,64

Br.

Tematski prioritet

Tematski ciljevi (čl.

9. Propisa za reg. ZSO)

SEE 2020

EU 2020

1

Promoviranje prekograničnog zapošljavanja, mobilnosti radne snage i socijalne i kulturne inkluzije.

Tematski ciljevi 8 i 9.

Inkluzivni rast.

Inkluzivni rast.

2

Zaštita okoliša, prilagodba na klimatske promjene i smanjenje negativnih posljedica klimatskih promjena, sprječavanje rizika i upravljanje.

Tematski ciljevi 4, 5 i 6.

Održivi rast.

Održivi rast.

3

Promoviranje održivog prijevoza i unaprjeđenje javnih infrastruktura.

Tematski cilj 7.

Održivi rast.

Održivi rast.

4

Podrška turizmu i kulturnom i prirodnom naslijeđu.

n.a.

Integrirani rast.

5

Ulaganja u mlade, obrazovanje i vještine.

Tematski cilj 10 za obrazovanje.

Inkluzivni rast.

Inkluzivni rast.

6

Promoviranje lokalnog i regionalnog upravljanja, planiranja i izgradnja administrativnih kapaciteta.

Tematski cilj 11.

Upravljanje za rast.

Horizontalno.

7

Povećanje konkurentnosti, razvoj poslovanja i malih i srednjih poduzeća, trgovina i ulaganja.

Tematski cilj 3.

Pametni rast.

Pametni rast.

8

Jačanje istraživanja, tehnološkog razvoja, inovacija i ICT-a.

Tematski ciljevi 1 i 2.

Pametni rast.

Pametni rast.

Prednosti

Slabosti

Prilike

Prijetnje

- Postojanje komplementarnosti ekonomija kao i sličnosti tržišta;

- Historijske veze i zajednički put nude dobru osnovu za kulturno razumijevanje, izgradnju povjerenja i prekograničnu saradnju;

- Nepostojanje jezičkih barijera;

- Dobri susjedski odnosi;

- Odgovarajući broj graničnih prijelaza;

- Postojanje politika zapošljavanja i planova za podršku razvoja privatnog sektora;

- Aktivne politike zapošljavanja koje se provode na temelju IPA programa prekogranične saradnje iz prethodnog razdoblja kroz organiziranje sajmova zapošljavanja i okruglih stolova o posredovanju u zapošljavanju između dviju država.

- Negativni rast populacije koji dovodi do nepovoljnih demografskih trendova;

- Niski životni standardi i starenje populacije na selu;

- Nedovoljan kvalitet i kapacitet postojećih graničnih prijelaza;

- Ograničen protok informacija na tržištu;

- „Odljev mozgova“ i migracije;

- Rastući trend relativno visoke stope nezaposlenosti u ruralnim područjima;

- Niski prihodi i životni standard za većinu populacije;

- Mala mobilnost radne snage.

- Povećana tendencija ka/potencijal za konkretnije aktivnosti prekogranične saradnje;

- Povećana mobilnost i prilagodba radne snage na novu ekonomsku potražnju;

- Veća svijest o i osjetljivost za socijalnu inkluziju marginaliziranih skupina;

- Orijentiranost politika na provedbu aktivnih mjera za podršku stvaranja prilika za zapošljavanje u manje razvijenim područjima u regionu (posebna orijentacija treba biti usmjerena na mlade zanatlije u nerazvijenim područjima);

- Prekogranična razmjena i saradnja u istraživanju potencijala za stvaranje socijalne ekonomije i socijalnog poduzetništva;

- Razvoj zajedničkih programa za unaprjeđenje znanja zaposlenih i nezaposlenih;

- Zajednički razvoj pozitivnog okruženja u kojem se promoviraju poduzetnička kultura i zapošljavanje, posebno kada su u pitanju mladi.

- Sve veći depopulacijski trendovi;

- Starenje populacije;

- Potpuna depopulacija u pojedinim ruralnim mjestima;

- Povećana socijalna isključenost nekih sektora (osobe s invaliditetom, manjine, žene i mladi);

- Nezaposlenost uzrokovana kolapsom ili restrukturiranjem većih industrija barem u nekim dijelovima kvalificiranog područja;

- Nedovoljna ulaganja u ljudski kapital i mobilnost radne snage.

Prednosti

Slabosti

Prilike

Prijetnje

- Osnažen pravni i institucionalni okvir za zaštitu okoliša;

- Povećana svijest javnosti zahvaljujući, između ostalog, aktivnostima/projektima provedenim u prethodnom programskom razdoblju;

- Neki lokalni planovi u obzir uzimaju pristup temeljen na održivom razvoju;

- Relativno velika zaštićena prirodna područja.

- Nedostatak zajedničkih prekograničnih sadržaja za nadzor nad i sprječavanje prirodnih katastrofa;

- Neodgovarajuća infrastruktura i upravljanje javnim komunalijama, posebno u manjim naseljima (vodovod, kanalizacija, kruti otpad);

- Nepostojanje odlagališta za kruti otpad i reciklažnih postrojenja;

- Slabo provođenje principa "zagađivač plaća";

- Spora provedba strategija energetske učinkovitosti i obnovljive energije i planova aktivnosti.

- Usvajanje pravne stečevine EU-a povećat će korist i izglede za po okoliš prihvatljivi razvoj i zaštitu okoliša, netaknute prirode i dragocjenih resursa;

- Moguća upotreba održivih, povoljnih po okoliš i energetski učinkovitih usluga i tehnologija;

- Podizanje svijesti o dobrobitima zaštite okoliša i održivog razvoja i povećano učestvovanje javnosti u povezanim postupcima odlučivanja;

- Promoviranje i uspostavljanje principa socijalno odgovornog poslovanja;

- Partnerstvo javnog, privatnog i civilnog sektora u provedbi inicijativa za zaštitu okoliša i promoviranje programa i projekata održivog razvoja;

- Uspostavljanje zajedničkih centara za hitne situacije;

- Promoviranje proizvodnje obnovljivih izvora uključujući i prezentacije.

- Nezadovoljavajuća postrojenja za otpadne vode, kanalizaciju i odlaganje otpada koja mogu ugroziti javnost i doprinijeti sporijem ekonomskom razvoju;

- Infrastrukturna ulaganja koja bi mogla nepovoljno utjecati na okoliš;

- Neodrživ ekonomski razvoj i nekontrolirano zagađenje mogu ugroziti kvalitetzraka, vode i tla;

- Povećana i nekontrolirana sječa šuma.

Prednosti

Slabosti

Prilike

Prijetnje

- Postojanje osnovnesaobraćajne infrastrukture (relativno dobar kvalitet glavnih cesta);

- Postojanje triju međunarodnih aerodroma;

- Mogućnost priključivanja na međunarodne pravce.

- Periferna geografska i saobraćajna lokacija u okviru područja Balkana;

- Udaljena lokacija graničnih područja unutar njihovih državnih teritorija i od glavnih privrednih središta;

- Morfologija regiona negativno utječe na saobraćajnu infrastrukturu;

- Težak teren povećava troškove održavanja i izgradnje;

- Nepostojanje interesa za mala ulaganja/soft projekte;

- Postojeća infrastruktura ne osigurava potreban nivo pružanja usluga i sigurnosti cesta.

- Učinkovitiji granični prijelazi koji se mogu nositi s povećanim intenzitetom saobraćaja;

- Obnova, modernizacija, proširenje i integracija cestovne infrastrukture;

- Veća dostupnost prethodnih studija izvodljivosti i drugih planova/studija;

- Razvoj prilika koje nudi buduća Jadransko-jonska makro-regionalna strategija.

- Periferna pozicija kvalificiranog područja u vezi s glavnim saobraćajnim tokovima;

- Odgode u provedbi relevantnih infrastrukturnih projekata u oblasti saobraćaja zbog slabe finansijske sposobnosti;

- Povećani troškovi prijevoza (unutrašnjeg/vanjskog) zbog nerazvijene saobraćajne infrastrukture;

- Zaobilaženje regiona zbog loše saobraćajne infrastrukture;

- Fragmentacija nadležnosti i odgovornosti u saobraćajnom sektoru (pružaoci usluga).

Prednosti

Slabosti

Prilike

Prijetnje

- Jedinstveni krajolik i resursi (planinska područja pod šumama i izvori vode, jezera, čiste rijeke, mineralni i termalni izvori);

- Obalno područje s kvalitetnim plažama kojem se lako pristupa;

- Umjerena kontinentalna klima s različitim utjecajima i plodnim tlom;

- Raznolika i dobro očuvana priroda s parkovima prirode i zaštićenim područjima;

- Velika bioraznolikost, uključujući vrijedne ljekovite biljke i trave;

- Bogato kulturno naslijeđe (historija, arhitektura, tradicija i folklor);

- (Djelimično) razvijena turistička infrastruktura.

- Slaba integriranost kulturnog naslijeđa u razvoj turističke ponude i nedovoljna iskorištenost kulturnih i zabavnih sadržaja;

- Slabe lokalne institucionalne strukture kojima nedostaju kapaciteti za stimuliranje razvoja turizma;

- Nerazvijenost bolničke infrastrukture i nedostatak raznolikih i inovativnih turističkih proizvoda i usluga;

- Nerazvijene avionske veze s regionom;

- Statična i neučinkovita promocija turizma na državnom nivou;

- Nepostojanje centara za koordinaciju i informiranje osim u velikim urbanim centrima;

- Sezonski razvoj turizma;

- Pojedina područja ostaju zatvorena zbog miniranosti;

- Nezadovoljavajuće stanje kulturnog naslijeđa.

- Kulturni/historijski turizam i obrazovne aktivnosti kojima se region promovira kao multietnička i privlačna europska lokacija;

- Razvoj alternativnih oblika ruralnog turizma i organske poljoprivrede sa mogućnostima za smještaj:

- Širenje i međunarodno priznavanje parkova prirode i zaštićenih područja;

- Unaprjeđenje postojeće turističke ponude kroz aktiviranje kulturnih/prirodnih/historijskih resursa i potencijala;

- Povećana vidljivost prekograničnog turizma kroz organiziranje pojedinačnih ponuda oko glavnih turističkih i kulturnih potencijala;

- Unaprjeđenje bilateralne saradnje u oglašavanju regionalnih turističkih odredišta;

- Vidljive privatne inicijative u sektoru turizma koje odgovaraju povećanoj potražnji za wellness, zdravstvenim i eko-turizmom;

- Razvoj specijaliziranih turističkih programa fokusiranih na novu „aktivnu“ vrstu odmora;

- Zajednički razvoj turističkih proizvoda i njihovo zajedničko oglašavanje;

- Biciklizam/pješačenje kao globalni trend.

- Poslovne barijere, posebno za dobijanje dozvola za izgradnju hotela;

- Nedostatak znanja, iskustva i vještina u upravljanju i oglašavanju odredišta;

- Nedovoljno resursa za tekuće održavanje i očuvanje prirodnog, kulturnog i historijskog naslijeđa;

- Pretjerana izloženost/pretjerano iskorištavanje određenih lokacija/resursa;

- Globalne klimatske promjene mogu utjecati na turizam.

Prednosti

Slabosti

Prilike

Prijetnje

- Dobro razvijeni sistemi primarnog i sekundarnog obrazovanja;

- Postojanje univerziteta i visokoobrazovnih institucija;

- Postojanje istraživačkih institucija;

- Uspostavljeni zajednički sporazumi/pozitivna prethodna iskustva.

- Unutrašnja ekonomska migracija mladih i obučene i produktivne radne snage u urbane centre i emigracija u inostranstvo smanjuju radnu snagu i razvojni potencijal kvalificiranog područja;

- Ekonomsko i poslovno okruženje je nedovoljno povezano;

- Nedostatak modernih strukovnih i obrazovnih servisa;

- Nepostojanje koherentnih politika i razvojnih programa;

- Ograničeno prekogranično iskustvo;

- Nedostatak istraživačkih institucija i konsultantskih servisa.

- Veći naglasak na obrazovne i programe obuka prilagođene potrebama mladih na tržištu rada;

- Jačanje veza između obrazovne i poslovne zajednice s ciljem zajedničke ocjene i zadovoljavanja budućih potreba mlade obučene radne snage;

- Promoviranje inicijativa razmjene;

- Razvoj i podrška neformalnom obrazovanju mladih i programi razvoja vještina.

- Spora tranzicija sistema sekundarnog obrazovanja povećat će jaz između ponude i potražnje na tržištu rada;

- Nema promjena u zatvorenom krugu siromaštva, nedostatka obrazovanja i nezadovoljavajućih prilika za zapošljavanje marginalizira pogranična područja i sprječava ekonomski razvoj;

- Izoliranost općeg obrazovnog sistema i zatvaranje škola (posebno u udaljenim područjima);

- Nedostatak obrazovnih mogućnosti.

Prednosti

Slabosti

Prilike

Prijetnje

- Dobri bilateralni odnosi i postojanje sporazuma o saradnji;

- Iskustvo u provedbi zajedničkih programa;

- Proces decentralizacija traje;

- Propisi lokalnoj samoupravi pogoduje prekograničnoj saradnji;

- Povećani kapaciteti planiranja u lokalnoj administraciji.

- Nizak nivo i nedostatak okvira politika za lokalni ekonomski razvoj;

- Spor proces reforme javne uprave;

- Ograničeni administrativni i kapaciteti apsorpcije na lokalnom nivou;

- Ograničeno partnerstvo u programiranju i provedbi regionalne razvojne politike;

- Nedovoljan iznos javnih sredstava i finansijske autonomije na lokalnom nivou;

- Zastarjeli objekti i oprema u sektoru javnih usluga koje se nude na lokalnom nivou.

- Harmoniziranje administracije s obje strane sa pravnom stečevinom EU-a;

- Razvoj mehanizama za osiguravanje prekogranične institucionalne pomoći i znanja;

- Moguće partnerstvo građanskog društva i javne administracije u procesu donošenja odluka i pružanja usluga;

- Uvođenje i promoviranje studijskih, obrazovnih, pretkvalifikacionih i stručnih razvojnih programa s dvostrukim ciljem olakšavanja smanjenja broja zaposlenih u javnoj upravi i unaprjeđenja usluga koje se pružaju građanima;

- Prijenos znanja i iskustva vezanog za dobru praksu u regionalnoj/lokalnoj upravi i temama važnim za Program prekogranične saradnje;

- Uspostavljanje pilot i demonstracijskih projekata od prekogranične važnosti (zdravstvo, socijalna skrb, skrb o djeci, obrazovanje).

- Nedostatak održivosti u političkoj posvećenosti reformi javne uprave na centralnom i lokalnom nivou;

- Različita brzina u procesu pristupanja EU-u i preuzimanja pravne stečevine može dovesti do pitanja kompatibilnosti;

- Velika podložnost viših zvaničnika političkim promjenama.

Prednosti

Slabosti

Prilike

Prijetnje

- Dobro razvijena proizvodnja energije i distributivna mreža;

- Rastući broj i promet sektora malih i srednjih poduzeća;

- Postojeća industrijska baza (npr. tekstilna, hemijska industrija, proizvodnja i isporuka energije, prerada metala i hrane) trenutno se restrukturira kako bi bila konkurentnija u budućnosti;

- Relativno dobro razvijena zanatska industrija;

- Prikladna eko-klima za proizvodnju vina, voća, povrća, duhana, medicinskog i ljekovitog bilja i zdravih prehrambenih proizvoda;

- Tradicija oblasti određenih poljoprivrednih proizvoda prepoznata na inostranim tržištima;

- Postojanje osnovnih struktura za podršku poslovanju.

- Nizak nivo saradnje i okupljanja malih i srednjih poduzeća u klastere;

- Nizak nivo dodate vrijednosti u prerađivačkoj industriji;

- Nedovoljno državnih/lokalnih i stranih direktnihulaganja što ugrožava modernizaciju i restrukturiranje pograničnih područja i njihovih zastarjelih i nekonkurentnih industrijskih i poljoprivrednih resursa;

- Neadekvatno razvijena lokalna infrastruktura;

- Nedovoljan razvoj sofisticiranih struktura i usluga za pružanje podrške poslovanju;

- Ekonomija u ruralnim krajevima kvalificiranog područja često je segmentirana, jednoobrazna i marginalizirana;

- Slab pristup finansijama, posebno za mala i srednja poduzeća i poduzetnike u ruralnim područjima.

- Iskorištavanje prednosti CEFTA sporazuma kako bi se povećao izvozni potencijal;

- Razvoj i iskorištavanje veza između lokalnih privrednih sektora kako bi se ostvarila dobit od lanaca isporuke i klastera i konkurentnost i daljnji ekonomski rast;

- Unaprjeđenje poduzetništva i kvaliteta proizvoda kroz prekogranične inicijative;

- Tržišni potencijal za stvaranje ekonomske saradnje koja vodi do prerade bioloških proizvoda;

- Povećana prekogranična saradnja između struktura koje podržavaju poslovanje u industriji i uslužnim sektorima;

- Brendiranje regionalnih proizvoda;

- Potencijal za partnerstvo javnog sektora i bankarskog sektora u unaprjeđenju pristupa finansiranju za mala i srednja poduzeća i poduzetnike u ruralnim područjima i podrške razvoju lokalne infrastrukture;

- Unaprjeđenje servisa za odlaganje otpada i kanalizacije će povećati ekonomski potencijal područja:

- Potencijalni razvoj alternativnih/obnovljivih izvora energije.

- Nepostojanje snažnog opredjeljenja za uklanjanje regionalnih razvojnih razlika i podrške bržem ekonomskom rastu manje razvijenih regiona barem u dijelu kvalificiranog područja;

- Sporo usvajanje tehničkih i standarda kvaliteta EU-a;

- Neadekvatna promocija regionalnog poslovanja i prilika za ulaganja.

Prednosti

Slabosti

Prilike

Prijetnje

- Dobro razvijena telekomunikaciona mreža;

- Postojanje ICT poslovnih inkubatora u većim gradovima;

- Relativno dobro obrazovane mlađe generacije i sveukupno unaprijeđeni pristup mogućnostima za usvajanje novih znanja u ovim područjima.

- Nizak udio modernih tehnologija koje se koriste u poljoprivredi i industriji;

- Nedostatak državne podrške istraživanju, tehnološkom razvoju, inovacijama i ICT-u;

- Slaba promocija i svijest javnosti o inovacijama i postojećim mehanizmima podrške inovatorima.

- Povećan broj internetskih priključaka i pristupa novim tehnologijama;

- Razvoj ICT poslovnih inkubatora i centara za inovacije u kvalificiranom regionu;

- Promoviranje i podizanje svijesti javnosti o dobrobitima inovacija i podrške inovacijama;

- Unaprjeđenje postojećih i razvoj novih poticaja istraživanjima, tehnološkom razvoju, inovacijama i ICT-u.

- Nastavljeno zanemarivanje javnih ulaganja u istraživanje, tehnološki razvoj, inovacije i ICT;

- Ograničen kapacitet i prilagodba novim trendovima;

- Mala privlačnost kvalificiranog regiona za domaće i strane ulagače.

Korisnici

Bosna i Hercegovina, Crna Gora

CRIS/ABAC Reference obaveza

Doprinos Unije

Budžetska linija

2015/038-211 EUR 1.200.000 22.020401

2016/038-213 EUR 1.200.000 22.020401

2017/038-214 EUR 840.000 22.020401

Način upravljanja

Odgovorne strukture

Direktno upravljanje Europske komisije

Bosna i Hercegovina: Direkcija za europske integracije

Crna Gora: Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija

Krajnji datum za zaključivanje

Sporazuma o finansiranju sa zemljama korisnicama Programa IPA II (tripartitni)

Za budžetsku obavezu 2015. godine najkasnije do 31. 12. 2016. godine.

Za budžetsku obavezu 2016. godine najkasnije do 31. 12. 2017. godine.

Za budžetsku obavezu 2017. godine najkasnije do 31. 12. 2018. godine.

Krajnji datum za zaključivanje

Ugovora o nabavci i grantovima

3 godine nakon datuma zaključivanja Sporazuma o finansiranju (nakon što posljednja ugovorna strana potpiše Sporazum),

ne računajući slučajeve navedene u članu 189 (2) Finansijskog propisa

Krajnji datum za operativno provođenje

6 godina nakon datuma zaključivanja Sporazuma o finansiranju

Krajnji datum za provođenje Sporazuma o finansiranju

(datum do kojeg Program treba biti izvršen i zatvoren) nakon prihvatanja računa

12 godina nakon datuma zaključivanja Sporazuma o finansiranju

Programska jedinica

DG NEAR, Jedinica Bosna i Hercegovina (D4)

Jedinica za provođenje/Izaslanstvo EU-a

Izaslanstvo EU-a u Bosni i Hercegovini

Aktivnost 1

Operacije prekogranične saradnje

3.240.000 EUR

2015

2016

2017

Ukupni iznos Odluke

Doprinos Unije*

Korisnici granta/ sufinansiranje**

Ukupni

iznos

Doprinos Unije

Korisnici granta/

sufinansiranje

Ukupni

iznos

Doprinos Unije

Korisnici granta/ sufinansiranje

Ukupni

iznos

Aktivnosti prekogranične saradnje

1.200.000

211.765

1.411.765

Aktivnosti prekogranične saradnje

1.200.000

211. 765

1.411.765

Aktivnosti prekogranične saradnje

840.000

148.235

988.235

3.240.000

u %

85

15

100

85

15

100

85

15

100

UKUPNO

2015

1.200.000

211.765

1.411.765

UKUPNO 2016

1.200.000

211. 765

1.411.765

UKUPNO 2017

840.000

148.235

988.235

3.240.000