Službeni glasnik BiH, broj 11/23
Ovaj akt nije unešen na bosanskom jeziku.
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u plenarnom sazivu, u predmetu broj
U-23/22, rješavajući zahtjev
Denisa Zvizdića, u vrijeme podnošenja zahtjeva drugog zamjenika predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, na osnovu člana VI/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 57. stav (2) tačka b), člana 59. st. (1) i (2) i člana 61. st. (2) i (3) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine - prečišćeni tekst ("Službeni glasnik BiH", broj 94/14), u sastavu:
Valerija Galić, predsjednica
Mirsad Ćeman, potpredsjednik
Zlatko M. Knežević, potpredsjednik
Helen Keller, potpredsjednica
Seada Palavrić, sutkinja
Angelika Nuβberger, sutkinja
Ledi Bianku, sudija
na sjednici održanoj 19. januara 2023. godine donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU
Odlučujući o zahtjevu
Denisa Zvizdića, u vrijeme podnošenja zahtjeva drugog zamjenika predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, za ocjenu ustavnosti člana 5. stav 1. tačka a) Zakona o zastavi Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH" br. 19/01 i 23/04),
utvrđuje se da član 5. stav 1. tačka a) Zakona o zastavi Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH" br. 19/01 i 23/04) u dijelu koji glasi: "zajedničkih Institucija ili institucija kojom upravljaju zajedničke institucije ili koja je odgovorna zajedničkim institucijama" nije u skladu sa članom I/2. u vezi sa članom III/1. Ustava Bosne i Hercegovine.
U skladu sa članom 61. stav (2) Ustava Bosne i Hercegovine član 5. stav 1. tačka a) Zakona o zastavi Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 19/01 i 23/04) ukida se u dijelu koji glasi: "zajedničkih Institucija ili institucija kojom upravljaju zajedničke institucije ili koja je odgovorna zajedničkim institucijama".
Na osnovu člana 61. stav (3) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, član 5. stav 1. tačka a) Zakona o zastavi Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 19/01 i 23/04) u dijelu koji glasi: "zajedničkih Institucija ili institucija kojom upravljaju zajedničke institucije ili koja je odgovorna zajedničkim institucijama" prestaje važiti narednog dana od dana objavljivanja odluke Ustavnog suda u "Službenom glasniku BiH".
Odluku objaviti u "Službenom glasniku BiH", "Službenim novinama Federacije BiH", "Službenom glasniku Republike Srpske" i "Službenom glasniku Brčko distrikta Bosne i Hercegovine".
OBRAZLOŽENJE
I. Uvod
1. Denis Zvizdić, u vrijeme podnošenja zahtjeva drugi zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: podnosilac zahtjeva), podnio je 1. septembra 2022. godine Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zahtjev za ocjenu ustavnosti relevantnog dijela člana 5. stav 1. tačka a) Zakona o zastavi Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 19/01 i 23/04; u daljnjem tekstu: Zakon o zastavi).
II. Postupak pred Ustavnim sudom
2. Na osnovu člana 23. Pravila Ustavnog suda, od Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Predstavnički dom) i Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Dom naroda) zatraženo je 5. septembra 2022. godine da dostave odgovor na zahtjev.
3. Predstavnički dom i Dom naroda nisu dostavili odgovor na zahtjev.
III. Zahtjev
a) Navodi iz zahtjeva
4. Podnosilac zahtjeva smatra da relevantne odredbe člana 5. stav (1) tačka a) Zakona o zastavi nisu u saglasnosti s Ustavom Bosne i Hercegovine, odnosno čl. I/1, I/3. i III.
5. Podnosilac smatra da je sintagma "zajedničke institucije" iz osporene odredbe "netačna i suprotna ustavnim principima". U Ustavu Bosne i Hercegovine, uključujući i Amandman I, na 15 mjesta spominje se isključivo sintagma "institucije Bosne i Hercegovine" kada se govori o državnim institucijama. Niti na jednom mjestu u Ustavu Bosne i Hercegovine ne spominje se sintagma "zajedničke institucije". U semantičkom smislu jasno je da ta formulacija ne korespondira s terminologijom iz Ustava Bosne i Hercegovina, pa stoga takva formulacija ne bi trebala biti sadržana ni u jednom pravnom aktu institucija Bosne i Hercegovine i nižih nivoa vlasti. Prema mišljenju podnosioca, sporna sintagma je pogrešna i u pravnom smislu jer ako ostane dio bilo kojeg zakona, posljedice mogu biti vrlo ozbiljne po historijsko-pravni kontinuitet, suverenitet i državnost Bosne i Hercegovine.
6. U vezi s navodima o neusklađenosti sporne odredbe sa čl. I/1, I/3. i III Ustava Bosne i Hercegovine podnosilac se pozvao na odluke Ustavnog suda u kojima je protumačen član I/1. Ustava Bosne i Hercegovine (Odluka broj U-1/11, tačka 72, te odluke br. U-4/21, U-9/19 i U-8/19 u kojima je Ustavni sud slijedio stav iz Odluke broj U-1/11). Iz tumačenja Ustavnog suda, kako dalje navodi, sa sigurnošću se može zaključiti da ne postoje "zajedničke institucije", već samo "institucije Bosne i Hercegovine". Podnosilac navodi da je Ustavni sud u praksi jasno ukazao da Bosna i Hercegovina nije "savezna država", odnosno nije državna zajednica, te je neustavno i pravno netačno koristiti sintagmu "zajedničke institucije". Podnosilac zahtjeva obrazlaže pojam suvereniteta koji je Ustavom Bosne i Hercegovine dodijeljen isključivo državi, a ne entitetima. Navodi da entiteti nisu "države" jer suverenitet pripada samo Bosni i Hercegovini, te stoga ne mogu postojati ni "zajedničke institucije". Podnosilac zahtjeva je također podsjetio da Zakon o grbu Bosne i Hercegovine, koji je usvojen 2001. godine na istoj sjednici Predstavničkog doma i Doma naroda PS kada je usvojen i Zakon o zastavi, u tekstu zakona koristi sintagmu "institucije Bosne i Hercegovine". Stoga, podnosilac zahtjeva ne isključuje mogućnost greške prilikom donošenja Zakona o zastavi, pa predlaže da Ustavni sud "ispravi očitu grešku".
7. Podnosilac zahtjeva je predložio da se zahtjev usvoji, te da se utvrdi nesaglasnost sporne odredbe člana 5. stav 1. tačka a) Zakona o zastavi sa čl. I/1, I/3. i III Ustava Bosne i Hercegovine.
IV. Relevantni propisi
8. U
Ustavu Bosne i Hercegovine 1 relevantne odredbe glase:
Član I
Bosna i Hercegovina
1. Kontinuitet
Republika Bosna i Hercegovina, čije je zvanično ime od sada "Bosna i Hercegovina", nastavlja svoje pravno postojanje po međunarodnom pravu kao država, sa unutrašnjom strukturom modificiranom ovim Ustavom, i sa postojećim međunarodno priznatim granicama. Ona ostaje država članica
Ujedinjenih naroda i može kao Bosna i Hercegovina zadržati članstvo ili zatražiti prijem u organizacijama unutar sistema Ujedinjenih naroda, kao i u drugim međunarodnim organizacijama.
2. Demokratska načela
Bosna i Hercegovina je demokratska država koja funkcioniše u skladu sa zakonom i na osnovu slobodnih i demokratskih izbora.
3. Sastav
Bosna i Hercegovina se sastoji od dva entiteta: Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske (u daljem tekstu "entiteti").
Član III
Nadležnosti i odnosi između institucija Bosne i Hercegovine i entiteta
1. Nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine
Sljedeća pitanja su u nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine:
[...]
3. Pravni poredak i nadležnosti institucija
a) Sve vladine funkcije i ovlaštenja koja nisu ovim Ustavom izričito povjerena institucijama Bosne i Hercegovine pripadaju entitetima.
b) Entiteti i sve njihove administrativne jedinice će se u potpunosti pridržavati ovog Ustava, kojim se stavljaju van snage zakonske odredbe Bosne i Hercegovine i ustavne i zakonske odredbe entiteta koje mu nisu saglasne, kao i odluka institucija Bosne i Hercegovine. Opšta načela međunarodnog prava su sastavni dio pravnog poretka Bosne i Hercegovine i entiteta.
5. Dodatne nadležnosti
a) Bosna i Hercegovina će preuzeti nadležnost u onim stvarima u kojima se o tome postigne saglasnost entiteta; stvarima koje su predviđene u Aneksima 5 - 8 Opšteg okvirnog sporazuma; ili koje su potrebne za očuvanje suvereniteta, teritorijalnog integriteta, političke nezavisnosti i međunarodnog subjektiviteta Bosne i Hercegovine, u skladu sa podjelom nadležnosti među institucijama Bosne i Hercegovine. Dodatne institucije mogu biti uspostavljene prema potrebi za vršenje ovih nadležnosti.
b) U periodu od 6 mjeseci od stupanja na snagu ovog Ustava, entiteti će početi pregovore s ciljem uključivanja i drugih pitanja u nadležnost institucija Bosne i Hercegovine, uključujući korištenje izvora energije, i zajedničke privredne projekte.
Član VI
Ustavni sud
3. Jurisdikcija
Ustavni sud će podržavati ovaj Ustav.
9. Ustav Bosne i Hercegovine 2
Članak III
Nadležnosti i odnosi između institucija Bosne i Hercegovine i entiteta
1. Nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine
[...]
3. Pravni sustav i nadležnosti entiteta i institucija
a) Sve vladine funkcije i ovlasti, koje po ovom Ustavu nisu izričito dodijeljene institucijama Bosne i Hercegovine, pripadaju entitetima.
b) Entiteti i sve njihove niže jedinice u potpunosti će se pokoravati ovome Ustavu, koji dokida one odredbe zakona Bosne i Hercegovine i ustava i zakona entiteta koje su protivne Ustavu, kao i odlukama institucija Bosne i Hercegovine. Opća načela međunarodnog prava su sastavni dio pravnog sustava Bosne i Hercegovine i entiteta.
[... ]
5. Dodatne nadležnosti
a) Bosna i Hercegovina će preuzeti nadležnost za one poslove o kojima se entiteti suglase; koji su predviđeni u Aneksima 5 - 8 Općeg okvirnog sporazuma; ili koji su potrebiti za očuvanje suvereniteta, teritorijalnog integriteta, političke neovisnosti, i međunarodnog subjektiviteta Bosne i Hercegovine, u skladu s podjelom nadležnosti između institucija Bosne i Hercegovine. Mogu se po potrebi osnovati i dodatne institucije za obavljanje takovih nadležnosti.
b) Tijekom šest mjeseci od stupanja na snagu ovog Ustava, entiteti će započeti pregovore s ciljem uključivanja u nadležnost institucija Bosne i Hercegovine i drugih poslova, uključujući i korištenje energetskih resursa i zajedničke gospodarske projekte.
10. Ustav Bosne i Hercegovine 3
Члан III
Надлежности и односи између институција Босне и Херцеговине и Ентитета
1. Надлежности институција Босне и Херцеговине
[•••]
3. Правни поредак и надлежности институција
а) Све владине функције и овлашћења, која нису овим Уставом изричито дата
институцијама Босне и Херцеговине, припадају ентитетима.
б) Ентитети и њихове ниже јединице у потпуности ће поштовати овај Устав, којим се стављају ван снаге одредбе закона Босне и Херцеговине и одредбе устава и закона ентитета које су у супротности с њим, као и одлуке
институција Босне и Херцеговине. Општи принципи међународног права представљају интегрални дио правног поретка Босне и Херцеговине и ентитета.
[•••]
5. Додатне надлежности
а) Босна и Херцеговина ће преузети надлежност и за друге послове о којима се ентитети договоре; за послове предвиђене Анексима 5 - 8 Општег оквирног споразума; или који су потребни за очување суверенитета, територијалног интегритета, политичке независности и међународног субјективитета Босне и Херцеговине, у складу са подјелом надлежности између
институција Босне и Херцеговине. По потреби, могу се формирати и додатне институције за обављање ових надлежности.
б) У периоду од шест мјесеци од ступања на снагу овог Устава, ентитети ће отпочети преговоре са циљем да у надлежности
институција Босне и Херцеговине укључе и друга питања, укључујући коришћење енергетских ресурса и заједничке привредне пројекте.
11.
Zakon o zastavi Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 1/98, 19/01 i 23/04. Za potrebe ove odluke koristi se neslužbeni prečišćeni tekst, sačinjen u Ustavnom sudu BiH, koji glasi:
Član 5. stav (1) tačka a)
Zastava Bosne i Hercegovine se službeno ističe na nivou države Bosne i Hercegovine na slijedeći način:
a) na svim zgradama Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Vijeća ministara i njegovih ministarstava, Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, Suda Bosne i Hercegovine, Tužilaštva Bosne i Hercegovine, Stalnog komiteta za vojna pitanja, Komisije za ljudska prava,
Centralne banke i Izborne komisije Bosne i Hercegovine, kao i na bilo kojoj drugoj zgradi zajedničkih Institucija ili institucija kojom upravljaju zajedničke institucije ili koja je odgovorna zajedničkim institucijama.
12. Zakon o grbu Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 8/98, 19/01 i 23/04). Za potrebe ove odluke koristi se neslužbeni prečišćeni tekst, sačinjen u Ustavnom sudu BiH, koji glasi:
Član 9.
1. Grb Bosne i Hercegovine se zvanično ističe i koristi na sljedeći način:
a) na ulazima u sve zgrade Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Vijeća ministara i njegovih ministarstava, Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, Ustavnog suda, Suda Bosne i Hercegovine, Tužilaštva Bosne i Hercegovine, Stalnog komiteta za vojna pitanja, Komisije za ljudska prava, Centralne banke i Izborne komisije Bosne i Hercegovine, kao i na ulazu u sve druge institucije Bosne i Hercegovine i druge institucije kojima ove institucije upravljaju;
b) na zgradama svih ambasada i konzulata Bosne i Hercegovine;
c) kao dio pečata Bosne i Hercegovine i u skladu sa Zakonom o pečatu Bosne i Hercegovine;
d) u zvaničnoj prepisci, pozivnicama, vizit-kartama i sličnim dokumentima koja koriste članovi Predsjedništva, Vijeća ministara, ministri i njihovi zamjenici, predsjednici skupštinskih domova Parlamenta Bosne i Hercegovine i njihovi zamjenici, te druge institucije Bosne i Hercegovine, kao što je napomenuto u stavu 1. a);
e) na zvaničnim prijevoznim sredstvima koja koriste državni zvaničnici;
f) na graničnim prijelazima Bosne i Hercegovine;
g) na ulazima u objekte Oružanih snaga Bosne i Hercegovine.
2. U svim slučajevima navedenim u prethodnom stavu, neće moći bit izložen nijedan drugačiji grb iz Bosne i Hercegovine zajedno sa ovim grbom Bosne i Hercegovine.
V. Dopustivost
13. Pri ispitivanju dopustivosti zahtjeva Ustavni sud je pošao od odredbi člana VI/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 19. Pravila Ustavnog suda.
14. Član VI/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
a) Ustavni sud je jedini nadležan da odlučuje o bilo kojem sporu koji se javlja po ovom Ustavu između dva entiteta, ili između Bosne i Hercegovine i jednog ili oba entiteta, te između institucija Bosne i Hercegovine, uključujući ali ne ograničavajući se na to:
- Da li je odluka entiteta da uspostavi poseban paralelan odnos sa susjednom državom u skladu sa ovim Ustavom, uključujući i odredbe koje se odnose na suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine.
- Da li je bilo koja odredba ustava ili zakona jednog entiteta u skladu sa ovim Ustavom.
Sporove može pokrenuti član Predsjedništva, predsjedavajući Vijeća ministara, predsjedavajući, ili njegov zamjenik, bilo kojeg doma Parlamentarne skupštine; jedna četvrtina članova/delegata bilo kojeg doma Parlamentarne skupštine, ili jedna četvrtina članova bilo kojeg doma zakonodavnog organa jednog entiteta.
15. U smislu navedenih odredbi člana VI/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine nesporno je da je Ustavni sud nadležan za odlučivanje o ustavnosti odredbi Zakona o zastavi. Osim toga, zahtjev za ocjenu ustavnosti podnio je drugi zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma PSBiH u vrijeme podnošenja zahtjeva, što znači da je zahtjev podnio ovlašteni podnosilac u smislu člana VI/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine. Imajući u vidu odredbe člana VI/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je utvrdio da je zahtjev dopustiv zato što ga je podnio ovlašteni podnosilac, te da ne postoji nijedan razlog za nedopustivost zahtjeva iz člana 19. Pravila Ustavnog suda.
VI. Meritum
16. Podnosilac zahtjeva smatra da član 5. stav 1. tačka a) Zakona o zastavi u dijelu koji glasi "zajedničkih Institucija ili institucija kojom upravljaju zajedničke institucije ili koja je odgovorna zajedničkim institucijama" nije u skladu sa čl. I/1, I/3. i III Ustava Bosne i Hercegovine.
17. Ustavni sud najprije ukazuje da zakonodavac nije dostavio izjašnjenje na zahtjev, čime je propustio odgovoriti na pitanje koji je
ratio legis (razlog postojanja) ovakvog zakonskog rješenja, odnosno šta je javni interes koji je zakonodavac želio postići propisivanjem sintagme "zajedničke institucije" u Zakonu o zastavi.
18. Imajući u vidu činjenični supstrat podnesenog zahtjeva, Ustavni sud smatra da se pitanja koja se pokreću odnose na usklađenost sintagme "zajedničke institucije" s izrazom iz člana III Ustava Bosne i Hercegovine koji glasi "institucija Bosne i Hercegovine" (riječ institucija se u Ustavu Bosne i Hercegovine piše u različitim padežima). Stoga će Ustavni sud, primjenom pravila
iura novit curia i u skladu sa svojom praksom da činjenični supstrat zahtjeva ili apelacije može podvesti pod bilo koje pravo (vidi Ustavni sud, Odluka o dopustivosti i meritumu broj U-23/18 od 5. jula 2019. godine, tačka 17, dostupna na internetskoj stranici Ustavnog suda www.ustavnisud.ba), zahtjev ispitati u odnosu na čl. I/2. i III/1. Ustava Bosne i Hercegovine.
19. Ustavni sud podsjeća da odredbe člana I/2. Ustava Bosne i Hercegovine sadrže načelo vladavine prava kao demokratsko načelo na kojem se zasniva država Bosna i Hercegovina. To načelo predviđa sistem političke vlasti zasnovan na tome da kako građani tako i sami nosioci državne vlasti poštuju ustav, zakone i druge propise. Osim toga, ovo načelo zahtijeva da svi zakoni i drugi propisi koji se donose moraju biti usklađeni s ustavnim načelima, što znači da pravni sistem počiva na hijerarhiji pravnih akata, počevši od Ustava Bosne i Hercegovine kao najvišeg pravnog akta pa do podzakonskih akata (vidi, između ostalih, Ustavni sud, odluke o dopustivosti i meritumu br. U21/16 od 1. juna 2017. godine, tačka 19, i U 6/06 od 29. marta 2008. godine, tačka 22).
20. Načelo vladavine prava nije ograničeno samo na formalno poštovanje ustavnosti i zakonitosti, već zahtijeva da svi pravni akti (zakoni, propisi i sl.) imaju određen sadržaj, odnosno kvalitet primjeren demokratskom društvu, tako da služe zaštiti ljudskih prava i sloboda, u odnosima građana i tijela javne vlasti u okviru demokratskog političkog sistema. U vezi s tim, Ustavni sud je u svojoj praksi naglasio da ovo načelo traži da zakoni ispunjavaju određene standarde kvaliteta tako da zakonska odredba mora da bude dovoljno jasna i precizna da oni na koje se odnosi mogu stvarno i konkretno znati svoja prava i obaveze do stepena koji je razuman u datim okolnostima kako bi se prema njima mogli ponašati (vidi Odluku o dopustivosti i meritumu broj U-15/18 od 29. novembra 2018. godine, tačka 26).
21. U konkretnom slučaju Ustavni sud zapaža da je u jezičkom smislu razlika između sintagme "zajedničke institucije" iz osporenih odredbi člana 5. Zakona o zastavi i izraza "institucije Bosne i Hercegovine" koji se navodi u članu III Ustava Bosne i Hercegovine očigledna. Naime, izraz "institucije Bosne i Hercegovine" (u različitim padežima) isključivo se navodi na više mjesta u članu III Ustava Bosne i Hercegovine na svim službenim jezicima u Bosni i Hercegovini, te u autentičnom tekstu Ustava Bosne i Hercegovine na engleskom jeziku. Tekst Ustava Bosne i Hercegovine ni na jednom od službenih jezika ne poznaje sintagmu "zajedničke institucije", ni u članu III, niti u nekoj drugoj odredbi Ustava Bosne i Hercegovine. Dakle, nema nikakve sumnje da se radi o jezičkoj neusklađenosti sporne odredbe člana 5. Zakona o zastavi s relevantnim tekstom člana III Ustava Bosne i Hercegovine.
22. Ustavni sud također zapaža da je u Zakonu o grbu Bosne i Hercegovine propisano da se grb Bosne i Hercegovine zvanično ističe i koristi na ulazu u sve druge "institucije Bosne i Hercegovine". Korištenje izraza "institucije Bosne i Hercegovine" u Zakonu o grbu Bosne i Hercegovine odgovara istom izrazu koji se koristi u članu III Ustava Bosne i Hercegovine. Osim ovoga, može se uzeti u obzir čitav niz zakona na državnom nivou, čija imena dovoljno govore, i to: Zakon o službi u državnim institucijama BiH, Zakon o finansiranju institucija BiH, Zakon o budžetu institucija BiH, Zakon o plaćama i naknadama u institucijama BiH, Zakon o internoj reviziji institucija BiH, Zakon o državnoj službi u institucijama BiH, Zakon o radu u institucijama BiH, Zakon o trezoru institucija BiH itd. Svi navedeni zakoni koriste isključivo izraz "institucije Bosne i Hercegovine" u skladu s izrazom u članu III Ustava Bosne i Hercegovine. Stoga, Ustavni sud smatra da i u sistemskom smislu postoji neusklađenost sporne odredbe člana 5. Zakona o zastavi s relevantnim tekstom člana III Ustava Bosne i Hercegovine.
23. Osim toga, Ustavni sud ukazuje da član III Ustava Bosne i Hercegovine u tekstu na engleskom jeziku, kao i na svim službenim jezicima u Bosni i Hercegovini, identično propisuje nadležnosti i odnose između "institucija Bosne i Hercegovine" i entiteta. U podnaslovu člana III Ustava Bosne i Hercegovine navedeno je: "Nadležnost i odnosi između institucija Bosne i Hercegovine i entiteta", što je dalje razrađeno po svim stavovima tog člana. Izraz "institucije Bosne i Hercegovine" isključivo se spominje u svakom od tih stavova. U vezi s tim članom su i čl. IV i V Ustava Bosne i Hercegovine kojima se detaljnije propisuju nadležnosti i funkcije nekih institucija Bosne i Hercegovine kao što su: Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo Bosne i Hercegovine i Vijeće ministara Bosne i Hercegovine.
24. Imajući u vidu navedeno, te analizom člana III Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni sud smatra da je ustavotvorac, koristeći izraz "institucije Bosne i Hercegovine", imao za cilj predvidjeti postojanje organa koji zastupaju državu, s njihovim nadležnostima, procedurama, odnosima s entitetima i svim ostalim. Također, cilj ovog izraza je da prepozna status "institucija Bosne i Hercegovine" kao takvih u javnom prostoru Bosne i Hercegovine i šire u međunarodnim odnosima kroz izvršavanje nadležnosti, npr. Predsjedništva koje je "institucija Bosne i Hercegovine". Niti jedna odredba iz Ustava Bosne i Hercegovine ne sugerira da je namjera ustavotvorca bila da se izraz "institucije Bosne i Hercegovine" okvalificira nekom odrednicom kojom bi se "pojasnio" karakter ili ukazalo na neku njihovu specifičnost. Stoga, Ustavni sud smatra da dodavanje odrednice "zajedničke" ili bilo koje druge odrednice ustavnom izrazu "institucije Bosne i Hercegovine" treba izbjegavati zato što bi se tako promijenio ustavni smisao ovog izraza i karakter državnih institucija onako kako je to utvrđeno Ustavom Bosne i Hercegovine. Dodavanje takve ili sličnih odrednica moglo bi sugerirati da postoje i neke druge institucije na nivou države osim "institucija Bosne i Hercegovine". Takvo nešto nije predviđeno Ustavom Bosne i Hercegovine, naročito ne članom III Ustava Bosne i Hercegovine koji jasno predviđa postojanje "institucija Bosne i Hercegovine" i institucija entiteta, uređuje njihove međusobne odnose, ali ne propisuje niti predviđa postojanje bilo kakve "zajedničke institucije" države i entiteta. Ništa manje važno je uočiti da su i druge institucije Bosne i Hercegovine koje su uspostavljene zakonima koje je donio visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu (Sud Bosne i Hercegovine, Tužilaštvo Bosne i Hercegovine, Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine, Granična policija Bosne i Hercegovine itd.) također uspostavljene isključivo kao "institucije Bosne i Hercegovine", s ciljem osiguranja provođenja nadležnosti Bosne i Hercegovine, a nikako kao "zajedničke institucije".
25. Imajući u vidu sve navedeno, proizlazi da osporena odredba koja sadrži odrednicu "zajedničke" ispred izraza "institucije" nije u skladu sa članom III/1. Ustava Bosne i Hercegovine te može imati negativan utjecaj na smisao tog člana koji predviđa samo postojanje "institucija Bosne i Hercegovine". Na ovaj način zakonodavac je postupio suprotno načelu vladavine prava iz člana I/2. Ustava Bosne i Hercegovine zato što je izmijenio suštinu jasne ustavne odredbe iz člana III Ustava Bosne i Hercegovine.
26. Stoga, Ustavni sud smatra da član 5. stav (1) tačka a) Zakona o zastavi u spornom dijelu nije u skladu sa članom I/2. Ustava Bosne i Hercegovine u vezi sa članom III/1. Ustava Bosne i Hercegovine, te ga treba ukinuti u dijelu koji glasi: "zajedničkih Institucija ili institucija kojom upravljaju zajedničke institucije ili koja je odgovorna zajedničkim institucijama".
VII. Zaključak
27. Ustavni sud zaključuje da član 5. stav 1. tačka a) Zakona o zastavi u dijelu koji glasi: "zajedničkih Institucija ili institucija kojom upravljaju zajedničke institucije ili koja je odgovorna zajedničkim institucijama" nije u skladu sa članom I/2. Ustava Bosne i Hercegovine u vezi sa članom III/1. Ustava Bosne i Hercegovine.
28. Na osnovu člana 59. st. (1) i (2) i člana 61. st. (2) i (3) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
29. Prema članu VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
